Krajnji rok za penzionisanje u ovoj godini 31. decembar. Ukoliko neko zahtev podnese 1. januara 2021, za njega cฬe vaลพiti novi, stroลพi uslovi za penzionisanje. Od naredne godine ลพene u penziju idu joลก starije.
Zaposleni koji ลพele da se penzioniลกu po propisima koji vaลพe za ovu godinu trebalo bi do 30. decembra da raskinu radni odnos, kako bi najkasnije 31. decembra podneli zahtev za ostvarivanjeย prava na penziju. Ukoliko to ne urade, podnoลกenje zahteva 1. januara i kasnije podrazumeva primenu uslova koji vaลพe u toj novoj godini, a koji su drugaฤiji, potvrฤuju u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Ukoliko, dakle, onaj ko je stekao uslov za penziju po propisima za 2020. godinu zakasni makar i jedan dan s predajom zahteva za penzionisanje, granica za odlazak u starosnu penziju kod ลพena se pomera za dva meseca, tako da je uslov koji treba da ispune u 2021. godini 63 godine i dva meseca ลพivota i najmanje 15 godina staลพa osiguranja. Kod muลกkaraca uslovi se ne menjaju, vecฬ je i dalje potrebno da imaju 65 godina ลพivota i najmanje 15 godina staลพa osiguranja kako bi otiลกli u starosnu penziju.
Za ostvarivanje prava naย prevremenu starosnuย penziju od 1. januara 2021. godine muลกkarcima cฬe biti potrebno 40 godina staลพa osiguranja i 59 godina ลพivota, a ลพenama najmanje 39 godina i ฤetiri meseca staลพa osiguranja i 58 godina i ฤetiri meseca ลพivota,ย prenosiย „Politika“.
S obzirom na to da sve buducฬe penzionere najviลกe zanima kada mogu da oฤekuju da im poลกtar prvi put pozvoni na vrata i donese penziju, u fondu kaลพu da je zakonski rok za donoลกenje reลกenja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja do 60 dana od dana podnetog zahteva.
Fond donosi viลกe od 90 odsto reลกenja u ovom roku, ali ukoliko se u postupku utvrdi da nedostaju podaci bez kojih se ne moลพe odluฤiti po zahtevu, postupak moลพe trajati duลพe od zakonskog roka, dok se ne utvrde podaci neophodni za odluฤivanje.
Na pitanje ลกta je najฤeลกcฬi razlog da seย isplata prve penzijeย odloลพi, u penzijskom fondu objaลกnjavaju da su to nedostajucฬi papiri i podaci do kojih moลพe docฬi iz viลกe razloga.
Najฤeลกcฬe su to neuplacฬeni doprinosi za PIO, a da zaposleni nije ni znao da ima rupu u staลพu, nepredavanje prijava M-4, nepostojanje pravne i finansijske dokumentacije o radnom angaลพovanju lica i pribavljanje dokaza o radnom angaลพovanju lica koja su radila van Srbije.
Upitani da li se penzioneri koji dobiju reลกenje ลพale na iznos penzije jer su oฤekivali da cฬe ona biti vecฬa, u PIO kaลพu da najstariji koji imaju primedbe na prvostepeno reลกenje o ostvarenom pravu na penziju imaju pravnu pouku na reลกenju da moguย uloลพiti ลพalbuย Fondu PIO.
ลฝalbom mogu da se ospore sve ฤinjenice utvrฤene reลกenjem – visina penzije, utvrฤen penzijski staลพ, datum sticanja prava na penziju.
Najvecฬi broj ลพalbi se odnosi naย visinu penzije. Ukoliko se u postupku po ลพalbi utvrdi da je ona osnovana, poniลกtava se prvostepeno reลกenje i donosi novo, na koje stranka ponovo ima pravo ลพalbe. Neosnovane ลพalbe se odbijaju reลกenjem u kome se navode svi zakonski razlozi zbog kojih je ลพalba odbijena.
Iznos penzije se obraฤunava prema utvrฤenim podacima. Obraฤunati iznos penzije moลพe biti ispod oฤekivanja korisnika zbog toga ลกto nisu obuhvacฬeni svi periodi osiguranja, to jest zbog toga ลกto Fond nema podatke o uplacฬenim doprinosima za ukupan staลพ, odnosno ostvarenoj zaradi.
U takvim situacijama donosi se privremeno reลกenje, koje se, kroz sluลพbeno postupanje menja, obuhvatajucฬi naknadno utvrฤene podatke o placฬenim doprinosima, odnosno zaradi i staลพu.
Iako vecฬina ne moลพe da doฤeka da napuni 65 godina i ode u punu starosnu penziju, bez placฬanja penala, ima i onih koji ลพele da nastave da rade i koji i ne znaju da li moraju da se penzioniลกu ili samo da nastave da dolaze na posao i posle 65. roฤendana.
U PIO odgovaraju da su prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja liฤna i ostvaruju se po zahtevu stranke.ย Zakon o PIOย propisuje uslove za ostvarivanje prava na penziju, dokย Zakon o raduย propisuje kada licu po sili zakona prestaje radni odnos. Prema ฤlanu 175 Zakona o radu, radni odnos prestaje kad zaposleni navrลกiย 65 godina ลพivotaย iย najmanje 15 godina staลพaย osiguranja, ako se poslodavac i zaposleni drukฤije ne sporazumeju.
Pravo naย starosnu penzijuย i prevremenu starosnu penziju ostvaruje se posle prestanka osiguranja, osim za lica koja obavljaju samostalnu delatnost u skladu sa zakonom kojim se ureฤuje rad privatnih preduzetnika, imenovana, izabrana ili postavljena lica i hranitelji koji pravo na starosnu penziju iliย prevremenu starosnu penzijuย mogu ostvariti ispunjenjem uslova za sticanje prava na starosnu penziju ili prevremenu starosnu penziju.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com