U takmiฤarskom programu 12. Meฤunarodnog filmskog i muziฤkog festivala „Kustendorf“, od 11. do 16. januara u Drvengradu, biฤe prikazan 21 kratki film studenata iz 16 zemalja.
Meฤu gostima festivala biฤe glumci Met Dilon, Slavko ล timac, Serฤi Lopez, Adrijano Tardiolo, reditelji David Oelhofen, Adilhan Jerลพanov i drugi.
Za nagrade Zlatno, Srebrno i Bronzano jaje takmiฤiฤe se filmovi mladih reลพisera iz ล vajcarske, Australije, Srbije, Norveลกke, Republike Srpske, Poljske, Rusije, Izraela, Francuske, Nemaฤke, Irana, Meksika, ล panije, Makedonije, Turske i sa Filipina.
U ลพiriju ฤe biti ruska glumica Dijana Poลพarskaja, izdavaฤ i pisac srpskog porekla Slobodan Despot i francuski reลพiser Tankred Ramon, a nagradu „Vilko Filaฤ“ za najbolju fotografiju dodeliฤe francuski direktor fotografije Miลกel Amatje.
Nagrada za buduฤe filmove biฤe uruฤena glumcima Slavku ล timcu i Serฤiju Lopezu, te ฤe u okviru „Retrospektive velikana“ biti prikazani filmovi u kojima su oni igrali: „Vuk samotnjak“ Obrada Gluลกฤeviฤa, „Sjeฤaลก li se Doli Bel?“ Emira Kusturice i „Vestern“ Manuela Porijera.
Deo istog programa biฤe i film „Dragstor kauboj“ Gasa van Santa o kome ฤe govoriti Met Dilon, kao i ostvarenja „Svlaฤenje“ Miloลกa Formana i „Dvadeseti vek“ Bernarda Bertoluฤija.
Na otvaranju festivala biฤe prikazan film Emira Kusturice „Pepe, jedan uzviลกeni ลพivot“, dokumentarac posveฤen Hozeu Muhiki.
U „Savremenim tendencijama“ naฤi ฤe se film „Sreฤan kao Lazaro“ Aliฤe Rorvaฤe, dobitnice nagrade za najbolji scenario na festivalu u Kanu, a njega ฤe na radionici predstaviti glumci Adrijano Tardiolo, Serฤi Lopez i Luka ฤikovani, zatim „Bliski neprijatelji“ i „Neลพna ravnoduลกnost sveta“, koje ฤe predstaviti reditelji David Oelhofen i Adilhan Jerลพanov.
Glumac Marฤelo Fonte predstaviฤe film „Dogmen“ reditelja Matea Garonea, a film Vima Vendersa „Papa Franja: ฤovek od reฤi“ producent Andrea Gambeta, dok ฤe braฤa Damijano i Fabio Dinoฤenco govoriti o svom ostvarenju „Deฤaci plaฤu“.
Na programu ฤe biti i prvi dugometraลพni film crnogorskog reditelja Ivana Salatiฤa „Ti imaลก noฤ“, film rediteljke Aline Skลกeลกevske „Devojke u igri“, a u veฤernjim ฤasovima koncerte ฤe odrลพati Orkestar narodne muzike braฤe Advahov Valeriju, sastav „Kaskaval & Kristi Traktor“ iz Moldavije, italijanski muziฤar Vinici Kaposelo, holandsko-srpski ansambl „Jovan Pavloviฤ i Marko Markoviฤ bras bend“, grupa „Kal“ iz Srbije i Bilja Krstiฤ i „Bistrik“.
Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljeviฤ je podsetio na velike filmske stvaraoce, koji su prethodnih godina bili gosti „Kustendorfa“, ลกto govori, kako je naglasio, u prilog ฤinjenici da je reฤ o jednom od naznaฤajnijih kulturnih dogaฤaja.
„U januaru mi na veliki, vaลพan, dostojanstven naฤin, sa oฤekom i u Evropi i u celom svetu, poฤinjemo godinu kulture. Kustendorf je tektonski dogaฤaj u oblasti kulture, znaฤajan za region, Evropu, ali i ceo svet“, rekao je Vukosavljeviฤ.
On je konstatovao da velika imena svetskog filma, neholivudske orjentacije, dolaze i poveฤavaju specifiฤnu teลพinu srpske kulture i drลพave, a festival je znaฤajan i zato ลกto ima direktan uticaj na mlade ljude.
„Kustendorf je velika radionica duha, kreativnosti, estetike, velikih uzbuฤenja“, rekao je Vukosavljeviฤ, uporedivลกi „Kustendorf“ i njegovog osnivaฤa Emira Kusturicu sa malom grupom Gala koja se hrabro bori protiv zlih Rimljana aludirajuฤi na borbu protiv filmske industrije kojom dominira holivudska estetika i teลพnja ka komercijalizaciji.
Kusturica je rekao da slogan ovogodiลกnjeg festivala „The perfect dozen“ ukazuje na visoki kvalitet radionica i susreta koji se deลกavaju u Drvengradu i koji su najvaลพniji, podsetivลกi da samo u tom ambijentu sto do stola sede najuspeลกnjih filmski stvaraoci i oni koji tome teลพe.
„Kinematografija sve viลกe postaje trลพiลกni domet koji eliminiลกe snagu autora, a mi pokuลกavamo da ostvarimo prostor u kome ฤe mladi autori, zagledani u buduฤnost, shvatiti da ne mora sve da bude uraฤeno kako govori mejnstrim, nego da postoji slobodno uverenje i posebna percepcija vremena i prostora“, istakao je Kusturica.
On je naglasio da je snimanje filma „dranje koลพe“.
„U jednom trenutku svog ลพivota sam shvatio da je ลพrtva, koju sam davao filmu, bila preko svake mere izraลพena. Film zahteva veliki napor, mnogo sumnji i ฤuda da sam onda krenuo sa muzikom, pa sam odluฤio da se vratim filmu kroz festivale“, rekao je Kusturica.
On je konstatovao da dobar film ne moลพe da bude prigodna tvorevina, on mora da proizilazi iz dobrog raspoloลพenja i za to, kaลพe, imamo potvrdu u svim talasima tokom istorije kinematografije.
„Sada ลพivimo u vremenu kada tih talasa nema. Postoji samo opลกtost u kojoj poneko izviri iz te vode, ali mislim da treba poverovati da ฤe neko napraviti ponovo neki talas evropskog filma, a mi smo tu da pomognemo u tome“, rekao je Kusturica.
On je naglasio i da su „festivali sigurna kuฤa filmova i da ฤe opstati i „kada Netfliks preuzme sve“.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com