NOVI SAD – Predstava – teatarski perfomans „Misterija Koder“, u produkciji „Bunker teatra“, biće izveden sutra od 21 čas u Studentskom kulturnom centru Novog Sada (SKCNS) – „Fabrika“, najavili su organizatori.
Đorđe Marković Koder (Sremska Mitrovica, 1806. – Novi Sad, 1891.) je značajan i izuzetno zanemaren srpski pesnik i prevodilac.
Najviše se družio sa Milovanom Vidakovićem, Simom Milutinovićem Sarajlijom, Jakovom Ignjatovićem, Đorđem Popovićem Daničarom, Đokom Kamberom, a posebno je bio vezan za Sarajlijinu ženu Mariju, svoju rođaku i dobrotvorku.
O Koderovom životu i delima, Sava Damjanov, naš savremeni autor i profesor književnosti, napisao je knjigu, radio-dramu i scenario na čijim osnovama nastaje ova pozorišna duo-predstava savremenog scenskog izraza.
Uz pesme, ples, Koderovu poeziju, mačevanje i dramu, predstava “Misterija Koder” vodi publiku na atraktivan, intrigantan i komunikativan način, kroz predele istorije, mašte, lekovitog bilja i čitavog složenog sveta koji je predmet stvaralaštva ovog pesnika.
Za dramatizaciju i režiju zadužen je Ivan Pravdić. Kodera igra Romana Caran, koja je kao profesionalni mačevalac, glumica, te stvaralac i animator lutaka, najbolji mogući izbor, kažu iz autorskog tima. Aleksadra Arizanović igraće sve ostale likove: Koderovu naglo preminulu mladu verenicu, njenu majku, istorijske ličnosti, učenika mačevanja, vile.
Animator materijala za scenografiju je Slaviša Starčev, a izvršni producent “Bunker teatra” je Jovan Gvero.
Koder je učio i usavršavao više stranih jezika: francuski, engleski, italijanski, grčki, sanskrit, poznavao je i starogrčki, latinski, mađarski, nemački, ruski, turski, arapski, persijski i jermenski jezik.
Vojvođanski književnikje radio kao pravnik, učitelj mačevanja i gimnastike (podučavao i sinove knjaza Miloša), kao i borilačkih veština u Artiljerijskoj školi u Beogradu (buduća Vojna akademija), bio tumač kod pruskog konzula i u engleskom poslanstvu u Istanbulu, često putovao po svetu, i bio prvi Srbin na tek otkrivenom ruševinama drevne Troje.
Između 1836. i 1862. on je prolutao svetom, po Evropi i delovima Azije i Afrike, a sve te zemlje on je prešao pešice, od naselja do konaka.
Sava Damjanov je istakao da su se tokom tri decenije njegovog proučavanja Koderovog stvaralaštva dogodile značajne promene u recepciji, interpretaciji i vrednovanju njegovog dela.
Samim tim, pesnik više ne predstavlja književno-istorijsku alternativu, publikovani su gotovo svi njegovi jezičko umetnički tekstovi u savremenom izdanju, a Đorđe Marković Koder je u nauci o srpskoj književnosti prihvaćen kao svojevrsna šifra modernog, avangardnog i postmodernog duha.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com