E, ovako se nekad slavio Uskrs

Tradicija proslavljanja Uskrsa je veoma duga, a evo kako se on nekada proslavljao na ovim prostorima.

Za Uskrs se veruje da je najvaลพniji hriลกฤ‡anski praznik. Veliki petak se smatrao za veoma tuลพan dan, da su ฤak deci zabranjivali da se igraju i da nije smela da svira muzika u kafanama toga dana. Na Veliki petak su se farbala jaja, a obiฤaj je takoฤ‘e bio da se na Veliku subotu mesi pogaฤa i da se jaje stavlja u pogaฤu, i to se jelo na Uskrs.

Skromnost i radost su naลกim precima bili smisao najveฤ‡eg hriลกฤ‡anskog praznika.

Jedan od starih uskrลกnjih obiฤaja koji je zadrลพan samo u retkim krajevima Srbije simbolizovao je obred priฤeลกฤ‡a u domovima naลกih predaka.

Etnolozi objaลกnjavaju da nema mnogo vaskrลกnjih obiฤaja jer je Vaskrs pokretan praznik. Imamo Vrbicu i Lazarevu subotu, a svi oni su simbol jevanฤ‘elja. Kada se Vaskrs pribliลพi ฤurฤ‘evdanu, onda se unese i nekoliko obiฤaja vezanih za ovu slavu โ€“ umivanje mirisnom vodicom, branje i ukraลกavanje cveฤ‡em ..

Nekada je u naลกim krajevima postojao zanimljiv obiฤaj poznat kaoย komkaย koji je danas jedino zadrลพan u okolini Pฤinje.

โ€œU ฤiniju se sipa voda i stavi se vaskrลกnje crveno jaje i razno bilje, obavezno trava zdravac koja miriลกe lepลกe od parfema. Doda se joลก cveฤ‡a koje je izraslo onda kada pada praznik, a na prag kuฤ‡e domaฤ‡in stavi sekiru tako da oลกtrica bude okrenuta prema spolja. Najmlaฤ‘i ukuฤ‡ani preskaฤu prag, a verovalo se da ลกto se dalje skoฤi, ลพito i pลกenica ฤ‡e bolje roditi โ€œ, istiฤu etnololozi.

Naลก najpoznatiji etnolog Dragomir Antoniฤ‡ pojaลกnjava da je simbolika ovog obiฤaja od starina, koji se danas zadrลพao u nekim mestima Juลพnog Pomoravlja, predstavljala priฤeลกฤ‡e.

โ€œDomaฤ‡ica je dan ranije umesila hleb, a parฤence zagrize onaj koji skaฤe preko praga โ€“ to je bila nafora. Onda ga jajetom iz ฤinije protrlja po obrazima i ฤelu da bude rumen i zdrav, pa poprska vodom sa zdravcem i biljem. Znate, nije svako selo imalo sveลกtenika i crkvu, pa je domaฤ‡ica preuzimala tu ulogu i kroz ovaj obred priฤeลกฤ‡ivala ฤlanove porodiceโ€, priฤa Antoniฤ‡.

Suลกtina je u skromnosti

Bitno je pojesti jaje i to je suลกtina, a ne kako je ono ukraลกeno. Naravno, to nadmetanje u ukraลกavnju ne treba shvatiti kao neลกto loลกe, crkva nema niลกta protiv toga, a s druge strane lepo je ลกto ljudi kroz to iskazuju sebe.

Na sam Vaksrs je postojala praksa da se ukuฤ‡ani prvim ofarbanim jajetom, koje je ฤuvarkuฤ‡a, pomaลพu po obrazima i tako se simboliฤki duhovna i mistiฤna snaga jajeta prenese na ljude da bi bili zdravi i plodni. Zato obiฤaj koji se i danas sprovodi da se jaje posle Vaskrsa zakopa u mravinjak da bi stoka i usevi umnoลพili i da bi ih bilo kao mrava.

Sveฤani vaskrลกnji ruฤak za razliku od boลพiฤ‡nog, koji ima mnogo elemenata obiฤajne prakse, nema posebnih pravila.

Ruฤa se kod kuฤ‡e sa porodicom, a sutradan se ide u goste i nose ofarbana jaja. Suลกtina je da se proslavlja vaskrsenje posle smrti i zato je sve mnogo skromnije nego u ostalim praznicima.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com