Irska se kroz svoju istoriju suoฤavala s brojnim ekonomskim problemima, iseljavanjem i siromaลกtvom, ali je u drugoj polovini dvadesetog veka sprovela reforme, kojima je postavila temelje za modernu i dinamiฤnu ekonomiju i transformisala se iz siromaลกne poljoprivredne zemlje na ivici Evrope do jedne od najdinamiฤnijih ekonomija sveta, piลกe hrvatski portal Index.hr.
U Irskoj je, podseฤa Index.hr, pedesetih godina proลกlog veka gotovo polovina stanovnika ลพivela od poljoprivrede, Irska je bila jedno od najsiromaลกnijih podruฤja Evrope, a glavni izvozni proizvod bili su joj ljudi, koji su u potrazi za boljim ลพivotom masovno iseljavali u razvijenije zemlje.
Da bi uspela, ocenjuje portal, Irska je morala da pobedi sama sebe, odnosno da se reลกi zabluda da ฤe ekonomiju da zaลกti i razvije ograniฤavanjem trgovine, carinama i spreฤavanjem stranih ulaganja.
Irci su to, istiฤe, shvatili sredinom 50-ih godina kada su odluฤili da krenu u liberalizaciju – ukinuli su ograniฤenja za strance kao vlasnike kompanija, a izvozno orijentisane kompanije oslobodili poreza.
Hrvatski portal podseฤa i da je sredinom 60-ih godina Irska potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s Velikom Britanijom, a da je poฤetkom 70-ih uลกla u EU, ลกto joj je donelo ogromno trลพiลกte od nekoliko stotina miliona ljudi.
Tada, napominje, Irska postaje atraktivna velikim stranim kompanijama iz SAD-a, Kanade, Japana, kojima je postala baza za izlazak na evropsko trลพiลกte.
„Veฤ do kraja 60-ih godina u Irskoj je bilo 350 stranih kompanija, koje su ubrzo postale predvodnice izvoznog sektora. Povoljni poreski tretman, veliko evropsko trลพiลกte i radna snaga koja govori engleski od Irske su stvorili idealnu poslovnu destinaciju“, navodi Index.hr.
Irska ekonomija, pre navedenih reformi, rasla je po proseฤnoj stopi od dva odsto, koja se nakon liberalizacije popela na viลกe od ฤetiri odsto, ukazuje portal.
Meฤutim, kako navodi, 70-ih i poฤetkom 80-ih ponovno su se pojavili problemi – vlade su se „malo previลกe zaigrale s javnom potroลกnjom, doลกlo je do bujanja javnog duga, koji se popeo na 125 odsto BDP-a“, te su porezi znaฤajno poveฤani kako bi se finansirali dugovi.
Index.hr precizira da se porez na dobit popeo na ฤak 50 odsto, porez na kapitalnu dobit na 60 odsto, a da niลกta bolje nisu proลกle ni plate gde se najveฤa stopa popela na 65 odsto.
Ekonomski rast, dodaje, ponovo je usporen, na ispod 2 odsto, a nezaposlenost je porasla na 17 odsto, te je ponovno doลกlo do masovnog iseljavanja stanovniลกtva.
U vrlo teลกkoj situaciji za Irsku, 1987. godine, premijer je postao ฤarls Hogi, navodi hrvatski portal i istiฤe da je Hogi preuzeo „nezahvalan zadatak“ da sprovede ono ลกto na Balkanu zovu „bolni rezovi“, kako bi se finansijska kriza stavila pod kontrolu, smanjio javni dug i stvorili temelji za dalji razvoj.
Navodi da je u sklopu tih reformi doลกlo do smanjenja javne potroลกnje u skoro svim oblastima, kao i da je ukinuto nekoliko drลพavnih agencija, te je broj zaposlenih u javnom sektoru smanjen za oko 10.000.
Dodaje da je drลพavna potroลกsnja u Irskoj u periodu od 1985. do 1990. smanjena za oko 15 odsto, odnosno s oko 55 odsto BDP-a na 40 odsto.
„Bolni rezovi stabilizovali su javne finansije i, kako se situacija poboljลกavala, krenulo se u smanjenje poreza, pa je tako porez na dobit od 1985. do 2001. pao s 50 na 16 odsto, dok je porez na kapitalnu dobit u istom periodu smanjen sa 60 na 20 posto“, navodi Index.hr.
Irska se, istiฤe Index, i kasnije suoฤavala s krizama, teลกko je stradala za vreme poslednje globalne finansijske krize 2008. godine, ali su temelji za modernu, dinamiฤnu ekonomiju postavljeni reformama u drugoj polovini dvadesetog veka, koje su ih transformisale iz siromaลกne poljoprivredne zemlje na ivici Evrope do jedne od najdinamicnijih ekonomija sveta.
Recept za zaokret neke zemlje nije uvek jednostavan – nepominje hrvatski portal, te navodi da se obiฤno radi o kombinaciji raznih politika i iskoriลกฤavanju prilika, ali da postoje neke zajedniฤke karakteristike svih uspeลกnih ekonomija, a to je da imaju povoljno poslovno okruลพenje, efikasnu administraciju i razumnu poresku politiku koja poslovanje ฤini isplativim, a porezni obveznici od administracije dobijaju vrednost za novac koji plate.
U Irskoj danas, istiฤe Index.hr, posluju brojne multinacionalne kompanije, koje su glavni motor njihovog izvoza.
Usluge ฤine 60 odsto BDP-a, industrija oko 38 odsto, dok nekada dominantna poljoprivreda doprinosi samo jedan odsto, naglaลกava portal.
„Rast BDP-a poslednjih godina kreฤe se oko 5 odsto. Javni dug pao je na 70 procenata BDP-a, a nezaposlenost se kreฤe oko 6 odsto. Imaju i jedan od najniลพih poreza na dobit koji iznosi 12,5 odsto“, navodi Index.hr.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com