Odustajanjem od sporazuma o koordinaciji prodaje zlata, koji traje joลก od 1999. godine, 22 evropske zemlje cฬe preko svojih centralnih banaka imati manevarski prostor da vode politiku procenjujucฬi rizike. Pogotovo u sluฤaju โnaduvanihโ aktiva i takozvanog balona, koji nosi rizik izbijanja nove ekonomske krize.
Kada 24. septembra ove godine istekne vaลพnost sporazuma o koordinaciji prodaje zlata, koji traje joลก od 1999. godine, centralne banke 22 evropske drลพave koje su ga potpisale, kako je najavljenoย โ necฬe ga produลพavati.
Potpisan je sa ciljem da ograniฤi prodaju zlata, jer su se sporadiฤne prodaje devedesetih godina proลกlog veka obiฤno odvijale iza zatvorenih vrata evropskih centralnih banaka i tako uticale na cenu zlata i podrivale stabilnost njegovog trลพiลกta.
Stvari su se u meฤuvremenu promenile, a najviลกe zato ลกto su centralne banke te 1999. godine prodale 500 tona zlata, a proลกle godine otkupile rekordne koliฤine, kako je otkrila Natali Dempster iz Svetskog saveta za zlato.
ล ta hocฬe banke
Na ลกta ukazuje ovaj potez evropskih centralnih banaka za Sputnjik objaลกnjava profesor bankarstva na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ฤorฤe ฤukicฬ:
โMislim da je kljuฤna stvar da se nakon globalne ekonomske krize situacija drastiฤno promenila. Pre toga se vecฬi broj centralnih banaka nalazio na strani prodavca. Cilj tog sporazuma iz daleke 1999. godine je bio da se koordinisano istupa na trลพiลกte, kako bi se izbegle velike oscilacije cene zlata prilikom ponude od strane centralnih banakaโ.
Zlato
Nakon globalne finansijske krize one su, faktiฤki, uglavnom postale kupci i to znaฤajnih iznosa zlata na trลพiลกtu, tako da sporazum viลกe nema funkciju koju je imao pre krize.
โPrema zvaniฤnom saopลกtenju Evropske centralne banke, koje se odnosi na sve centralne banke, kljuฤna su tri argumentaย โ da je u meฤuvremenu trลพiลกte zlata postalo zrelije, u smislu da je rok dospecฬa kod transakcija postao duลพi, da je likvidnost tog trลพiลกta postala vecฬa, odnosno da su uฤestalije transakcije kupovine i prodaje u svetu i da se jako proลกirila investiciona baza, u smislu mogucฬih investitora koji kupuju zlatoโ, navodi profesor bankarstva.
Cene upetostruฤene
On je napomenuo da zlato i dalje predstavlja deo monetarnih rezervi, jer su cene od 1999. godine upetostruฤene i trenutno se za finu uncu zlata dobija neลกto iznad 1.400 dolara. To ukazuje da cฬe stavljanje ovog sporazuma ad akta ostaviti manevarski prostor da zemlje preko centralnih banaka vode politiku procenjujucฬi rizike. ฤukicฬ objaลกnjava i ลกta smatra pod procenom rizika.
โU prilog zlatu ide ฤinjenica da cฬe ameriฤki Fed verovatno smanjiti referentnu kamatnu stopu i imacฬemo vrlo ekstremno izraลพenu ekspanzivnu monetarnu politiku kroz ฤuvene kvantitativne olakลกice, tako da postoji rizik da se cene aktiva naduvaju i da ponovo doฤe na scenu taj takozvani balon koji nosi rizik izbijanja nove krize. A onda zlato poprima ono ลกto je standard u svim nestabilnim vremenima i geopolitiฤkim tenzijama, ukljuฤujucฬi i ฤinjenicu da se ne nazire brzo reลกavanje trgovinskog sukoba Amerike i Kine. Zlato onda postaje ono ลกto se zove sigurnosna luka ili sredstvo za akumulaciju bogatstvaโ, zakljuฤio je sagovornik Sputnjika.
(Mira Kankaraลก Trklja, Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com