Pada li dolar sa svetskog trona

Blumbergova vest daย je evro prestigaoย dolarย kada je u pitanjuย placฬanje na meฤ‘unarodnom trลพiลกtuย ipak je samo odraz trenutnog stanja. Nekoliko argumenta govori u prilog tome da evro nije smaknuo dolar sa trona vodecฬe svetske valute, smatra profesor Ekonomskog fakulteta ฤorฤ‘e ฤukicฬ.

Poznata njujorลกka agencija objavila je da jeย prema podacimaย Udruลพenja meฤ‘ubankarskih finansijskih telekomunikacija (SVIFT)ย 37,82 odstoย meฤ‘unarodnih novฤanih transakcijaย obavljeno uย evrima, aย 37,64 odstoย u dolarima.

To udruลพenjeย kojeย obuhvata 200 drลพava i 11.000 finansijskih institucijaย preciziralo je da jeย koriลกcฬenjeย dolaraย od decembra proลกle do oktobra ove godineย smanjenoย zaย 4,6 odsto. Razlog tome struฤnjaci vide u tri ฤinjenice:ย ekonomskojย krizi usled pandemije, ameriฤkimย predsedniฤkimย izborimaย i trgovinskom ratu saย Kinom.

Pad dolara sa trona i nova realnost
Moลพe li ova posledica trenutnih okolnosti bitno da utiฤe na novu realnost, kako se sve ฤeลกcฬe naziva ลพivot posle pandemije kovida 19?
Odgovarajucฬi na to pitanje Sputnjika, naลก sagovornik, koji inaฤe smatra da jeย dedolarizacijaย neizbeลพan proces, ali na dugi rok, ne kracฬi od decenije, ukazuje da jeย evro prvi put prevaziลกao dolarย u tom segmentu poslovanja. U meฤ‘usobnim placฬanjima pad udela dolara je nesporan. Pogotovo, kaลพe ฤukicฬ, kada se ima u vidu, da je aprila 2015. dolar u tom segmentuย meฤ‘unarodnih novฤanih transakcijeย imao dominantan udeo od 45,3 procenta.

Samo taj podatak, meฤ‘utim, nije dovoljan da se taฤno sagleda pozicija dolara, smatra on.

Zaลกto dolar joลก ostaje dominantan
Kljuฤno je, kako istiฤe, da se posmatra finansijski sitem u celini ลกto podrazumeva i trลพiลกte bankarskih kredita, trลพiลกte obveznica, ali i struktura svetskih deviznih rezervi na osnovu onoga ลกto centralne banke rade na dugi rok.

โ€žDolarย ostaje i daljeย dominantanย kada je reฤ oย kreditnim trลพiลกtima. Polovina svega ลกto se deลกava sa prekograniฤnim zajmovima, nominovano je u dolarima. Kada govorimo o trลพiลกtuย duลพniฤkih hartija od vrednosti, novi podaci pokazuju da je oko polovine u dolarima. To su zvaniฤni podaci Banke za meฤ‘unarodna poravnanjaโ€œ, precizirao je profesor bankarstva na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
On napominje kao podjednako bitno i to da je 61 odsto zvaniฤnihย deviznih rezerviย u svetu u ameriฤkim dolarima. Ta tri dodatna faktora su razlog ลกto dolar i dalje treba posmatrati kaoย vodecฬu svetsku valutu, smatra on.

I Jelen je faktor
Sagovornik Sputnjika ukazuje i na vest da bi u novoj ameriฤkoj administraciji bivลกa ลกefica Uprave ameriฤkih federalnih rezervi (Fed), centralneย  banke SAD, Dลพenetย Jelen, trebalo da zauzme mesto sekretara trezora, odnosnoย ministra finansija.
To, po oceni ฤukicฬa, govori o dve stvari.
Ona cฬe najverovatnije, s obzirom na to ลกta je radila kao prvi ฤovek ameriฤkog Feda, datiย jasan signalย o tome kakva cฬe biti politika vezanaย za kurs dolara, ลกto u vreme Trampove administracije nije bio sluฤaj. Zato su, kako kaลพe, trลพiลกta i Volstrit, mirno odreagovala na to imenovanje.

โ€žOฤekujem da cฬe saradnja izmeฤ‘u nje i sadaลกnjeg ลกefa Feda, na relaciji fiskalni i monetarni deo, biti jako efikasna jer su svesni da je to neophodno ako misle da se izbegnu poremecฬaji. Imam u vidu fiskalni paket koji cฬe biti usvojen radi podrลกke kompanijama, pa i stanovniลกtvu. Trenutno se razmiลกlja i o otpisu dela studentskih kredita koji su se nagomilali kao neotplacฬeniโ€œ, napomenuo je ฤukicฬ.

ECB i Fed razliฤito o kamatama
Evropska centralna banka, sa druge strane, nema nameru da menja politiku kamatne stope iย nulta kamatna stopaย cฬe sigurno ostati i 2021, istiฤe naลก sagovornik.

โ€žNormalizacija monetarne politike ECB apsolutno necฬe nastupiti u bliskoj buducฬnosti. Granica 1,19-1,20 kada je u pitanjuย kurs evro-dolarย iz 2020. sigurno necฬe icฬi naviลกe. Ameriฤke fiskalne i monetarne vlasti to necฬe dozvolitiโ€œ, ocena je ฤukicฬa.

Za razliku od ECB, ameriฤki Fed necฬe ni razmiลกljati da obara kamatne stope, naprotiv. Oni cฬe, dodaje on, paลพljivo kontrolisati takozvanu krivu prinosa na hartije od vrednosti, jer ne ลพele da to ozbiljno ugrozi ameriฤke javne finansije.

Sa Kinom relaksacija iza zavese
Na pitanje, kako cฬe izgledati odnos nove ameriฤke administracije prema trgovinskom ratu Amerike i Kine i da li bi to moglo da utiฤe na poziciju dolara, profesor bankarstva ukazuje na bitnu promenu u vreme pandemije.

Oporavak kineske privrede traje zahvaljujucฬi orijentaciji kineskih vlasti na to da domacฬa potroลกnja bude generator rasta BDP-a, a ne izvoz kao ลกto je bilo pre izbijanja pandemije. ฤukicฬย  napominje da nije sklon razmiลกljanju da cฬe nova ameriฤka administracija slediti Trampa i uaoลกtravati odnose sa Kinom.

โ€žMislim da cฬe docฬi doย relaksacije odnosaย pri ฤemu cฬe se mnogo toga deลกavati iza zavese i to javnost sigurno necฬe znati. Niย ameriฤkim kompanijamaย neย odgovaraย relacija sankcije-kontrasankcije i ono ลกto se zove spreฤavanje cirkulacije robeโ€œ,ย  kaลพe on, ocenivลกi da utoliko ta relacijaย Amerika-Kinaย necฬe uticati na ponaลกanje kursa dolara.
On zakljuฤuje da je sve, ipak, u rukama ameriฤkih monetarnih i fiskalnih vlasti i da cฬe sudbina dolara biti vezana za oporavak privrede SAD. Pored svega ลกto se deลกava kao posledica pandemije, polovina meฤ‘unarodne trgovine i u ovakvim uslovima kakvi jesu, fakturisana je u ameriฤkoj valuti, napominje sagovornik Sputnjika.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com