Poljska se neretko spominje kao zemlja koja je uspela da izbegne aktuelnu globalnu krizu.
Iako je izvesno da niz posebih razloga, i pored sve nemilosrdnosti globalizacije, odreฤuje prilike u svakoj posebnoj zemlji, Poljska je u izvesnom smislu kontraprimer.ย Pokazalo se to i u najnovijem primeru, kojim Poljska ฤini se ima ideju da protera banke iz zemlje vrlo brzo.
Naime, dok Island, recimo, hapsi svoje bankare, Maฤarska se reลกila dugova MMF-a i banaka, ล vajcarska namerava da o sudbini banaka i stvaranju novca odluฤi na referendumu, Poljska je reลกila da poveฤa poreze bankama.
U Poljskoj je nova vlada naumila da bankarski princip primeni na same banke i u tom je pravcu odobrila zakon po kojem ฤe se uvesti porez na sve finansijske institucije, a od tog novca finansiraฤe se subvencije za decu Poljske. Banke i osiguravajuฤa druลกtva u Poljsko od ove godine plaฤaฤe 0,44 odsto poreza na aktivu, ลกto ฤe poljskom budลพetu doneti 4,4 milijarde zlota godiลกnje, odnosno 1,1 milijardu dolara.ย Za razliku od banaka, osiguravaฤi ฤe u oporezivu imovinu ukljuฤivati i drลพavne obveznice.
I dok su poljski graฤani oduลกevljeni, bankari naravno negoduju i tvrde da bi taj novi porez mogao da zaustavi rast kreditnih plasmana.
U medijima se plasiraju priฤe o sankcijama kojima ฤe Poljska biti pogoฤena, jer se usprotivila poretku koji odreฤuje Evropske unije, a koje u tim napisima nazivaju „duลพniฤkim ropstvom“.
U toj zemlji takoฤe primenjen je model rasta potroลกnje i ฤuvanja ลกto ลกire zaposlenosti, dakle, mere koje se najฤeลกฤe nazivaju „kejnsijanskim“.
Tamoลกnja vlada, naime, odluฤila se za metode potpuno suprotne od onih koje veฤina vlada pritisnutih krizom sprovodi.
Konkretno, veฤina evropskih zemalja na krizu je odgovarala sprovoฤenjem mera ลกtednje, a s namerom da se smanji zaduลพenost, odnosno uveฤa konkurentnost ekonomije, a to je opet za posledicu imalo pad ย BDP-a.
Zvaniฤna Varลกava meฤutim, nastupala je politikom drลพavnih investicija, kako bi se oฤuvala ลกto ลกira zaposlenost, i dalje uveฤavala potroลกnja.
U tom smislu Poljska je izuzetak. Unutar EU, naime, posle 2008. usledila je postupno kriza koja je mestimiฤno imala posledice nazapamฤene po teลพini joลก od Drugog svetskog rata, posebno u domenu poveฤanja procenta nezaposlenih.
Paralelno, u Pojskoj je bruto domaฤi proizvod uveฤan za 18 procenata, a otvoreno je preko 900.000 novih radnih mesta.
Ono meฤutim, ลกto jeste kljuฤno, stabilnost, pa i rast, nasuprot gotovo svim drugima evropskim zemljama, koju je zvaniฤna Varลกava uspela da postigne, plod je unutraลกnjih mera, a tek manjim delom sredstava iz evropskih fondova ili MMF.
Reฤ je dakle o drลพavnim investicijama, valutnoj politici, i strategiji ฤuvanja najลกire zaposlenosti. Zvaniฤna Varลกava je drลพavnim investicijama podsticala potroลกnju, a time ekonomsku stabilnost i rast.
Ipak i u Poljskoj, procenat nezaposlenih je visok, oko deset odsto. ล to je, razume se, neuporedivo niลพe od procenata koji postoje ลกirom EU. Posebno je u tom smislu katastrofalan procenat nezaposlenih mladih ljudi.
I u Poljskoj je tamoลกnja vlada, poput one u Maฤarskoj, uลกla u sukob sa bankarsko – finasijskim sektorom, vrativลกi velika sredstva, prethodno predviฤena za privatna penziona osiguranja, pod okrilje odgovarajuฤih drลพavnih fondova.
Mada, treba naglasiti, tamoลกnji finansijski sektor i inaฤe je vaลพio za zdrav i fleksibilan.
Poljska je potom iskoristila, kako bi podstakla potroลกnju, pojedine povoljnije moguฤnosti finansiranja, poput takozvanih „fleksibilnih kreditnih linija“ MMF-a.
Osim koriลกฤenja drลพavnih, budลพetskih investicija, nacionalna banka te zemlje oborila je u odgovarajuฤem momentu 2009. vrednost nacionalne valute za oko 30 odsto. Uz prethodno sniลพene poreske stope (ลกto su istina primenjivali i drugi) time je, sve ukupno, uveฤana konkurentost poljske ekonomije.
Izvesno, ลกto navedeni primer ukazuje, ovo je omoguฤila sreฤna okolnost da je Poljska saฤuvala nacionalnu valutu.
Potom, Poljska ima joลก jednu bitnu specifiฤnost: cena lokalne robe, ukljuฤujuฤi ฤak i hranu, je bitno niลพa nego roba iz zemalja EU, zbog ฤega uvozna roba u toj zemlji nije konkurentna.
Poljoprivredna proizvodnja je u toj zemlji od ulaska u EU porasla za ฤak 40 procenata, ลกto je sasvim neobiฤno, mada treba reฤi da je u tome velika pomoฤ doลกla od odgovarajuฤih evropskih fondova.
No, ekonomisti ne zaboravljaju da napomenu da je Poljska uspela sa svim pomenutim merama, izmeฤu ostalog i zbog ฤinjenice da inaฤe nije bila prezaduลพena.
Ukupan javni dug Poljske je oko 55 odsto BDP-a, za razliku od recimo Maฤarske koja je takoฤe sprovodila sliฤne mere, gde taj procenat iznosi oko 80 odsto.
Uspeh Poljske rezultat je i ฤinjenice da se u toj zemlji neguje i svojevrsni ekonomski nacionalizam, odnosno, izraลพena nepoverljivost prema savetima iz inostranstva kad su ekonomske mere u pitanju. Oprez ide dotle da u toj zemlji Ustav zabranjuje zaduลพivanje iznad 60 odsto BDP-a.
A kako su proลกle druge zemlje, uz nekoliko podataka…
Kada je krajem leta 2008. investiciona banka Lehman Brothers oglasila steฤaj, a svet uplovio u jednu od najveฤih finanskijskih kriza, bio je to jasan signal da se treba razraฤunati sa neumerenoลกฤu, labavim strukturama i zanemarivanjem pitanja produktivnosti.
Umesto toga, meฤutim, preลกlo se na sistem „odlaganja i pretvaranja“, kako to objaลกnjava vodeฤi ekonomista Saxo banke Sten Jakobsen, a tom sistemu i danas pribegavaju kreatori ekonomske politike.
Odlaganjem se kupovalo vreme, objaลกnjava Jakobsen, a pretvaranjem su se prikrivala reลกenja koja to nisu bila, jer jednostavno nisu delovala.
I sada, poฤetkom 2016. imamo situaciju da je od nastanka krize globalna zaduลพenost uveฤana za neverovatnih 57 biliona dolara, jer su, nabraja Jakobsen, na spor privredni rast kreatori ekonomske politike reagovali poveฤanjem fiskalne potroลกnje, a kada je novca nestalo, naterali su svoje centralne banke da ลกtampaju nove novฤanice, i to mnogo novcanica.
Drugim reฤima, kao odgovor na krizu nije doลกlo do promene svetskog ekonomskog poretka, veฤ se nastavilo istim putem, ogluลกujuฤi se o preku potrebu za reformama, odgovornoลกฤu i investiranjem u ljude i poveฤanje produktivnosti.
Takvim je postupanjem zaduลพivanje praktiฤno zamenilo produktivnost, a banke sada imaju na raspolaganju neograniฤene koliฤine „besplatnog novca“ od centralnih banaka, navodi Jakobsen.
Upravo tim postupkom ลกtampanja ogromnih koliฤina novca Sjedinjene drลพave su se delom izvukle iz krize, pa tako, recimo podaci o nezaposlenosti sada izgledaju manje katastrofiฤno nego pre nekoliko godina.
Do finansijske krize u SAD je oko 63 procenta stanovniลกtva bilo zaposleno, da bi 2013. taj procenat bio niลพi od 59, a prema pokazateljima s kraja proลกle godine sutuacija se makar u SAD (pa i u Britaniji) neลกto poboljลกava i procenat nezaposlenih je niลพi.
Meฤutim, u pojedinim su zemljama, poput Grฤke i ล panije, po brojnim tumaฤima prilika, posledice takoreฤi kataklizmiฤne.
S druge strane, neke su se zemlje snaลกle pronalazeฤi prostor da bezbolnije izdrลพe udarni krizni period, meฤu njima posebno skandinavske zemlje.
Krajem proลกle godine, naime, najprosperitetnijom zemljom sveta proglaลกena je Norveลกka.
Prema istraลพivanju Indeksa prosperiteta britanskog Legatum instituta, meฤu 142 zemalja, koliko istraลพivaje obuhvata, Norveลกka ima najbolje zbirne pokazatelje, a prilikom istraลพivanja u obzir se uzima osam pokazatelja, i to: stanje privreda, preduzetniลกtvo, vlada, obrazovanje, zdravlje graฤanstva, opลกta sigurnost, oblast liฤnih sloboda, kao i druลกtveni kapital.
Reฤ je umnogome o osobenom nasleฤu. Norveลกka se uostalom nalazi u sasvim posebnom poloลพaju i stabilnost te zemlje, koja je inaฤe smatrana za siromaลกnu prirodnim resursima, rezultat je eksploatacije teฤnih goriva iz norveลกkih teritorijalnih voda.
Posle Norveลกke, po tom indeksu, nalazi se ล vajcarska, potom Danska. SAD su na 11. poziciji. Meฤu prvih deset nalaze se i ล vedska i Finska.
U naลกem okruลพenju najbolje je rangirana Slovenija, na 25. mesto
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com