Potkovani zlatom za novi hladni rat

Rusija je postala svetski rekorder po kupovini zlata, ฤime obezbeฤ‘uje finansijske garancije od globalnih sankcija, koje predvode SAD, inaฤe najveฤ‡i svetski vlasnik zlatnih rezervi.

Ko ima zlato, taj diktira pravila igre. U trenutku neizvesnog zaoลกtravanja odnosa izmeฤ‘u vodeฤ‡eg globalnog vlasnika zlatnih poluga (SAD) i dva od tri vodeฤ‡a svetska proizvoฤ‘aฤa (Kina i Rusija), na ovu legendarnu krilaticu globalnih trgovaca tim plemenitim metalom podseฤ‡a ovih dana Svetski savet za zlato, organizacija sa centralom u Londonu, u ฤijem je ฤlanstvu tridesetak vodeฤ‡ih proizvoฤ‘aฤa tog metala.

Ako je krilatica taฤna, onda su ovog meseca Amerika i Rusija โ€“ svaka na svoj naฤin potkovane zlatom โ€“ pokazale svetu da se uveliko spremaju za nova, joลก neizvesna pravila globalne geopolitiฤke igre.

Naime, Donald Tramp, predsednik SAD, koje su vlasnik najveฤ‡ih zlatnih rezervi (8.134 tona), objavio je 8. marta spremnost da zavede nove tarife na uvoz ฤelika i aluminijuma, i time moลพda povede nepredvidivu reformu globalnih trgovinskih odnosa.

Na drugom kraju sveta, u sedmici izmeฤ‘u 2. i 9. marta, Centralna banka Rusije (CBR) poveฤ‡ala je vrednost svojih zlatnih rezervi na istorijsku vrednost od 455,2 milijarde dolara, saopลกtila je zvaniฤna Moskva. Kupovinom 224 tone zlata samo proลกle godine, ruske zlatne rezerve su pred Novu godinu dostigle teลพinu od 1.838,8 tona, ลกto je oko 17 odsto vrednosti ukupnih drลพavnih rezervi.

โ€žU prvoj sedmici marta rezerve su porasle za 2,9 milijardi, odnosno za 0,6 odsto, uglavnom na temelju pozitivne revalorizacije zlata)โ€, objavila je CBR. Krajem januara ruski predsednik Vladimir Putin potvrdio je da su drลพavne rezerve zlata u porastu, procenjujuฤ‡i tada njihovu vrednost na 442,8 milijardi dolara, preneo je ruski informativni servis โ€žSputnjikโ€.

Porast o kome govori Putin je takav da je Rusija, inaฤe treฤ‡i svetski proizvoฤ‘aฤ zlata (iza Kine i Australije), u 2017. godini postala svetski rekorder po kupovini ลพutih poluga, naveo je nedavno Svetski savet za zlato.

Od poฤetka milenijuma ruske zlatne rezerve uveฤ‡ane su za 500 odsto, i to veoma neravnomernim tempom. Od 2000. do 2007. godine Rusija je zvaniฤno raspolagala sa oko 400 tona zlatnih rezervi. Ruske drลพavne nabavke zlata โ€“ mahom iz domaฤ‡e proizvodnje, ali i iz inostranstva โ€“ upadljive su joลก od izbijanja globalne finansijske krize, da bi od referenduma na Krimu 2014. godine uลกle โ€žu ลกestu brzinuโ€. Naime, Rusija od 2007. do danas svake godine postojano uveฤ‡ava drลพavne zlatne rezerve: od 2014. godiลกnji pazar njene Centralne banke premaลกuje 200 tona.

U prevodu: od aneksije Krima i oลกtrih reakcija spoljnog sveta utemeljenog na ameriฤkom dolaru i evru, ruske zalihe uveฤ‡ane su za ฤitavih 75 odsto.

U trenutku kada NATO razmatra kolika je stvarna operativna mobilnost njegovih trupa na tlu EU, a pogotovo na istoฤnom krilu Evrope, a proterane diplomate lete sa Zapada u Moskvu i obratno, ลกta bi sad mogao biti cilj ruskog besomuฤnog lagerovanja zlata, tempom kojim pretiฤe i Kinu?

โ€žMasovna kupovina zlata Rusiji obezbeฤ‘uje finansijske garancije od globalnih sankcija, devalvacije globalne rezervne valute dolara, kao i od ekonomskih ili geopolitiฤkih rizikaโ€, navodi Svetski savet za zlato.

U meฤ‘uvremenu, glavnina strategije Moskve u drลพavnom biznisu sa zlatom uglavnom je poznata.

Naime, nakon izbijanja globalne finansijske krize 2008. godine brojne centralne banke ลกirom sveta ลกtampale su isuviลกe velike koliฤine papirnatog novca, ฤiji je โ€žkvalitetโ€, odnosno podloga neizvesna.

โ€žTekuฤ‡a pomama za kriptovalutama posledica je ovih strepnji. Obiฤan svet kupuje zlato i digitalne valute, dok racionalne centralne banke u Rusiji i Kini akumuliraju rezerveโ€, ocenio je Konstantin Koriลกฤenko, zvaniฤnik ruske Predsedniฤke akademije za nacionalnu ekonomiju i javnu administraciju.

U meฤ‘uvremenu, CBR je ranije veฤ‡ postavila cilj da drลพavne zlatne rezerve dostignu vrednost od 500 milijardi dolara. Rusija planira i da drastiฤno poveฤ‡a domaฤ‡u proizvodnju zlata, ali i da se teลกnje poveลพe sa proizvoฤ‘aฤima zlata na drugim kontinentima, posebno u Africi. U protekloj deceniji, Rusija je proizvela oko 2.000 tona zlata. Plan Moskve je da proizvodnju do 2030. podigne na 400 tona godiลกnje.

(Tanja Vujiฤ‡, „Politika“)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com