Iako je Kina proลกle godine ostvarila izuzetno veliki ekonomski rast od ฤak 6,6 odsto bruto druลกtvenog proizvoda โ cifra na kojoj bi i najvecฬe zapadne zemlje mogle da pozavide, struฤnjaci smatraju da je upravo ekonomska situacija u toj zemlji โbomba sa odloลพenim dejstvomโ, te da bi, ukoliko โeksplodiraโ, mogla da dovede do nove globalne krize.
Strah u odreฤenim ekonomskim krugovima izazvalo je to ลกto je proลกlogodiลกnji ekonomski rast Kine zapravo bio neลกto manji nego ลกto je planirano i to svega za 0,2 odsto. Meฤutim, ta cifra je dovoljna da uฤe u istoriju kao najmanji ekonomski rast te zemlje u poslednjih 28 godina.
Ekonomiste je taj podatak zabrinuo, pogotovu ako se u obzir uzme da je zbog prevelike zaduลพenosti Kine njen kreditni rejting u 2017. godini, prvi put od 1989. godine, sniลพen. Pored toga, zabrinuti su i jer je ta zaduลพenost dostigla cifru od oko 270 odsto bruto druลกtvenog proizvoda, ลกto je viลกe nego ลกto je to sluฤaj u SAD.
Dugogodiลกnji dopisnik srpskih medija iz Kine Zoran ฤorฤevicฬ, koji je u toj zemlji bio i predstavnik srpskog Ministarstva spoljnih poslova, ali i Ministarstva trgovine, saglasan je da Kina ima izuzetno visok unutraลกnji dug, ali da na tome radi i pokuลกava taj problem da reลกi na razne naฤine u okviru svoje monetarne i finansijske politike.
Meฤutim, kako objaลกnjava, za Kinu najvecฬe opterecฬenje predstavlja nagli rast cena stambenog i graฤevinskog prostora i tu zaista postoje โbaloniโ koji, ako puknu, mogu izazvati ozbiljan poremecฬaj u kineskoj monetarnoj i finansijskoj politici. Samim tim, upozorava on, ukoliko ne doฤe do ogromnog rasta kineske ekonomije, taj balon bi mogao da eksplodira i da se direktno odrazi na celokupnu svetsku ekonomiju.
โMeฤutim, Kinezi su svesni te pretnje koja postoji, usled ฤega i uvode odreฤene administrativne mere. Postoji joลก jedna bitna stvar, a to je da je kinesko rukovodstvo svesno odabralo put koji diktira neลกto usporeniji ekonomski rast, buducฬi da im je jasno da je to sigurniji put, nego da se juri visoka stopa rasta koja sa sobom nosi i vecฬe rizikeโ, ocenjuje.
ฤorฤevicฬ takoฤe ukazuje i na ฤinjenicu da se u proteklih godinu dana smanjila investiciona aktivnost u Kini, kao i da je doลกlo do smanjenja potraลพnje na kineskom trลพiลกtu, ลกto je primoralo tamoลกnje rukovodstvo da utiฤu na trลพiลกte, kako bi se povecฬalo uฤeลกcฬe tercijalnog sektora u stvaranju dohotka, ฤime bi se zadrลพao jedan znaฤajan nivo investicija.
Upitan da li su se na ekonomsku situaciju u Kini odrazile i mere koje je Vaลกington uveo protiv Pekinga, ฤorฤevicฬ tvrdi da to svakako jeste sluฤaj, ali da se smirivanje tenzija vecฬ danas osecฬa, kao i da su i Kina i SAD uspeli da dogovore odreฤeni moratorijum na pojedine mere, te da se pregovori na tu temu i dalje vode.
Problem je, ukazuje ฤorฤevicฬ, ลกto Amerikanci najviลกe zameraju Kini ลกto imaju preveliki suficit u trgovinskoj saradnji sa SAD. Stvar je u tome ลกto Amerikanci, kao i mnoge druge zemlje ลกirom sveta, koliฤinu uvoza mere po zemlji porekla proizvoda, iako to ne znaฤi da je taj odreฤeni proizvod zapravo uvezen iz Kine. Naime, Amerikanci odreฤenu kinesku robu uvoze iz Hongkonga ili nekih zemalja u koje je Kina prethodno izvezla, samim tim, Kina ne beleลพi to kao izvoz u Ameriku, vecฬ u te druge zemlje.
Sa druge strane, Kinezima je problem ลกto im Amerikanci i dalje ne dozvoljavaju pristup novim sofisticiranim tehnologijama, te tvrde da bi suficit lako mogli da reลกe, ukoliko bi im Amerikanci otvorili taj sektor gde su usluge i roba popriliฤno skupe.
Sve u svemu, naลก sagovornik nije toliki pesimista po pitanju izbijanja nove svetske globalne krize sa epicentrom u Kini, jer su, kako tvrdi, tamoลกnji lideri i ekonomisti svesni pretnji od prenaduvane ekonomije. Glavni zadatak je, objaลกnjava, da reลกe problem sa graฤevinskim sektorom koji je jedno vreme straviฤno bujao, ali sada je situacija takva da su cene stanova enormne, a da je promet nekretnina u Kini smanjen.
U danaลกnjem multipolarnom svetu, dodaje ฤorฤevicฬ, sve zemlje su povezane izmeฤu sebe, nijedna zemlja viลกe ne moลพe da opstane sasvim sama, odnosno bez trgovinske razmene i ekonomske saradnje sa svetom, a ista stvar je i sa Kinom. Ako i doฤe do nekog potresa u Kini, ฤinjenica je da cฬe se to odraziti na ostatak sveta, upravo zato i svet treba da misli i brine o tome.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com