Zastave su spuštene na pola koplja u većinski rimokatoličkoj Italiji u znak žalosti zbog smrti pape Franje na Uskršnji ponedeljak, koji je javni praznik, dok iz celog sveta stižu izjave saučešća.
Papa Franja umro je danas, on je bio prvi latinoamerički papa koji je šarmirao svet svojim skromnim stilom i brigom za siromašne, ali i naljutio konzervativce kritikama kapitalizma i klimatskih promena, piše agencija AP.
Vernici su se okupili na Trgu svetog Petra, gde su zvona zvonila u znak žalosti.
U pismu saučešća ruski predsednik Vladimir Putin ukazao je na papin međunarodni značaj kao istrajnog branioca visokih vrednosti humanizma i pravde.
Putin je rekao da je papa aktivno ohrabrivao razvoj dijaloga između ruske pravoslavne i Rimokatoličke crve, kao i konstruktivnu interakciju između Rusije i Svete stolice.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da njegova zemlja žali zajedno sa katolicima i svim hrišćanima koji su nalazili u papi Franji duhovnu podršku.
„Znao je da pruži nadu, ublaži patnju kroz molitvu i podržava jedinstvo. Molio se za mir u Ukrajini i za Ukrajince. Neka ostane u večnoj uspomeni“, napisao je Zelenski na mreži Iks.
Nadbiskup Timoti Broljo, predsednik Američke Konferencije katoličkih biskupa saopštio je da će papa Franja dugo biti zapamćen zbog pružanja ruke onima na marginama crkve i društva.
„Obnovio je za nas misiju da donesemo Jevanđelje do kraja sveta i božju milost svima“, rekao je on.
Britanski premijer Kir Starmer opisao je papu Franju kao hrabrog lidera koji je pružao ruku svim narodima i svim verama širom sveta.
Starmer je rekao da Franjino vođstvo u kompleksno i izazovno vreme proizilazi iz njegove duboke poniznosti.
„Papa Franja bio je papa za siromašne, potlačene i zaboravljene. Bio je blizak realnostima ljudske krhkosti, susretima s hrišćanima širom sveta koji se suočavaju sa ratom, glađu, progonima i siromaštvom, a ipak nikad nije izgubio nadu za boljim svetom“, napisao je Starmer.
Ubrzo posle podneva po rimskom vremenu zvona Bazilike Svetog Petra počela su da zvone da obeleže papinu smrt. Turisti na trgu stali su da snime taj trenutak na svojim telefonima.
Britanski kralj Čarls Treći hvalio je pokojnog papu zbog njegovog rada na očuvanju planete i rekao da je on duboko dodirnuo živote mnogih.
„Kroz njegov rad i brigu za ljude i za planetu on je duboko dodirnuo živote mnogih“, napisao je kralj Čarls i rekao da se on i kraljica Kamila posebno rado sećaju susreta sa papom tokom godina i da su jako dirnuti što su mogli da ga posete ranije ovog meseca.
Papa se sastao privatno sa kraljem Čarlsom i kraljicom Kamilom 10. aprila u Vatikanu tokom njihove četvorodnevne državne posete Italiji. To je bila njegova prva poseta sa nekim stranim zvaničnikom posle povratka iz bolnice gde se pet nedelja lečio od dvostrane upale pluća.
Vatikan se priprema za prve rituale posle papine smrti – papino telo će tokom dana biti prebačeno u kapelu doma Svete Marte, gde je živeo, tako da vatikanski zvaničnici mogu da se pozdrave sa njim.
Tamo će njegovo telo pregledati šef vatikanske zdravstvene službe, utvrditi uzrok smrti i napisati izveštaj koji se očekuje kasnije danas.
Telo ostaje u papinoj ličnoj kapeli za ritual proglašenja smrti, a predsedava zvaničnik Vatikana koji vodi administraciju Svete stolice u vreme od smrti ili ostavke jednog pape do izbora drugog.
Za javnost kardinal Mauro Gambeti će kasnije danas održati molitvu na Trgu Svetog Petra.
Šeik Mohamed bin Rašid al Maktum, vladar Dubaija nazvao je papa Franju velikim liderom čija je saosećajnost i posvećenost miru dodirnula bezbroj života.
„Njegovo nasleđe poniznosti i međuverskog jedinstva će nastaviti da inspiriše mnoge zajednice širom sveta“, rekao je šeik Mohamed u onlajn poruci.
Iz Franjinog rodnog grada Buenos Ajresa kancelarija predsednika Haviera Mileja izrazila je saučešće i podršku svim vernicima u toj većinski katoličkoj južnoameričkoj zemlji.
Pakistanski premijer Šebaz Šarif rekao je da je smrt pape Franje nezamenljiv gubitak za globalnu zajednicu. On je pohvalio papu Franju kao „pionira međuverske harmonije, mira i promocije humanosti“.
U Atini grčki premijer Kirijakos Micotakis odao je poštu papi Franji kao verskom vođi koji je posvetio svoj životni rad miru i solidarnosti.
Potpresednik SAD Džej Di Vens koji je trenutno u Indiji i koji se juče se na Uskrs kratko sreo sa papom, rekao je da mu „srce ide ka milionima hrišćana širom sveta koji su ga voleli“.
Irski ministar spoljnih poslova Sajmon Haris izrazio je nadu da će učenja pape Franje nastaviti da inspirišu svet i rekao da je njegova posvećenost pravdi, miru i ljudskom dostojanstvu dotakla milione ljude širom sveta.
Francuski predsednik Emanuel Makron, čija zemlja je većinski katolička, izrazio je saučešće na mreži Iks.
„Od Buenos Ajresa do Rima papa Franja želeo je da crkva donosi sreću i nadu najsiromašnijim. Da ujedini ljude među sobom i sa prirodom. Neka ga njegova nada zauvek nadživi“, napisao je Makron.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, rekla je da je papa Franja bio inspiracija celom svetu ne samo hrišćanima.
„Inspirisao je milione, daleko izvan katoličke crkve, svojom toliko čistom poniznošću i ljubavlju za one manje sreće. Moje misli su sa svima koji osećaju ovaj duboki gubitak. Neka nađu utehu u ideji da će nasleđe pape Franje nastaviti da nas vodi ka pravednijem, mirnijem i saosećajnijem svetu“, napisala je ona.
Papa Franja poslednji put se pojavio u javnosti juče na Uskrs, kada je izvezen u kolicima da blagosilja hiljade vernika okupljenih na Trgu svetog Petra i kasnije da se proveze svojim papamobilom trgom i da ih pozdravi. Prethodno se kratko susreo sa američkim potpredsednikom Džej Di Vensom.
Kardinal Kevin Farel, objavio je da je papa Franja umro danas u 7.35 po rimskom vremenu.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com