Naredna faza sporazuma o primirju između Izraela i palestinskog pokreta Hamas danas se čini da je suspendovana zbog kompromisa koji tek treba da bude nađen već danas, poslednjeg dana prve faze prekida vatre.
Još ništa nije saopšteno o pregovorima u Kairu izraelske delegacije i posrednika – Egipta, Katara i SAD.
Sporazum o primirju stupio je na snagu 19. januara, posle 15 meseci razornog rata u Gazi, izazvanog napadom 7. oktobra 2023. komandosa islamističkog pokreta Hamas koji su se infiltrirali u južni deo Izraela sa susedne palestinske teritorije.
Prekid vatre postignut uz pomoć posrednika posle nekoliko meseci složenih pregovora, uključuje tri faze i predviđa povratak svih izraelskih talaca kidnapovanih 7. oktobra u zamenu za stotine Palestinaca zatočenih u Izraelu.
Očekuje se da će pregovori o nastavku primirja biti teški.
Hamas ostaje pri odbijanju da razgovara o bilo čemu drugom osim o primeni druge faze sporazuma koja bi trebalo da garantuje definitivan kraj rata i izraelsko povlačenje iz Gaze, kao i oslobađanje preostalih 60 talaca, od kojih je navodno umrlo više od polovine.
„Druga faza bi trebalo da počne sutra, u nedelju“, rekao je za Frans pres neimenovani visoki zvaničnik Hamasa i optužio Izrael da nastavlja da „odugovlači i krši sporazum“.
Izrael želi oslobđanje još talaca kao deo produžetka prve faze. Vlada Benjamina Netanjahua je više puta ponavljala da zadržava pravo da nastavi neprijateljstva u bilo kojem trenutku kako bi uništila Hamas ako ne položi oružje.
„Produženje prve faze po formuli koju je predložio (Izrael) za nas je neprihvatljivo“, rekao je portparol Hamasa Hazem Kasem.
Izvor blizak pregovorima rekao je za AFP da je Izrael preko posrednika poslao predlog za produženje prve faze da bi se svake nedelje sprovodile nove razmene talaca za zatvorene Palestince.
Nijedna delegacija Hamasa nije u Kairu sa pregovaračkim mandatom, ali se nastavljaju napori da se postigne dogovor, dodao je isti izvor, ne iznoseći detalje.
Izrael zahteva da se Gaza potpuno demilitarizuje, a Hamas eliminiše. Hamas, koji je preuzeo vlast na toj teritoriji 2007. godine, insistira da tu ostane.
Napad 7. oktobra doveo je do smrti 1.218 ljudi na izraelskoj strani, većinom civila, prema podacima AFP-a na osnovu zvaničnih podataka.
Kao odmazdu, Izrael je pokrenuo veliku ofanzivu u Gazi u kojoj je ubijeno najmanje 48.388 ljudi, većinom civila, po podacima Ministarstva zdravlja Hamasa koje UN smatraju pouzdanim, i uništio je ili oštetio većinu zgrada.
Gotovo svih 2,4 miliona ljudi koji žive na skučenoj, opkoljenoj teritoriji, raseljeni su i žive u strašnim uslovima.
UN su upozorile na opasnost od opšte gladi.
Tokom prve faze primirja, Hamas je oslobodio 25 talaca i vratio osam tela u Izrael, koji je zauzvrat oslobodio iz svojih zatviora oko 1.800 Palestinaca.
Od 251 taoca zarobljenog 7. oktobra, 58 je još u Gazi, od kojih su 34 mrtva po izraelskoj vojsci.
Treća faza bi trebalo da bude posvećena obnovi razorene palestinske teritorije.
U tom kontekstu neizvesnosti, SAD su odobrile prodaju municije, buldožera i druge opreme u vrednosti od tri milijarde dolara svom izraelskom savezniku, koji je koristio američko oružje u ratu u Gazi.
Izraelska vojska koristi buldožere da uništi domove i infrastrukturu na drugoj palestinskoj teritoriji, Zapadnoj obali koju je Izrael okupirao 1967. godine, gde je u januaru pokrenula veliku ofanzivu protiv palestinskih oružanih grupa.
Pregovori o primirju poklapaju se sa početkom Ramazana, muslimanskog meseca posta.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com