Kosovski premijer Ramuลก Haradinaj formirao je Komisiju za demarkaciju granice sa centralnom Srbijom i naloลพio joj da prikupi ogovarajuฤu dokumentaciju, na osnovu koje bi ta linija bila obeleลพena.
Reฤ je, ฤini se, o najobiฤnijem „fingiranju“, jer, kako ukazuje direktor Instituta za savremenu istoriju Momฤilo Pavloviฤ, sadaลกnje granice Kosova i Metohije nisu drลพavne, veฤ improvizovane.
Dokumentacija o tome kako su one uopลกte nastale, takve kakve su danas, datira iz razliฤitih istorijskih i politiฤkih perioda, iz vremena Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije i SFRJ.
„Ali ta dokumenta nemaju nikakve veze sa danaลกnjim Kosovom, niti sa Haradinajevom vladom, objaลกnjava za Tanjug Pavloviฤ.
On podseฤa da ni granice nekadaลกnjih republika SFRJ nisu bile adekvatno reลกene, za razliku od spoljnih jugoslovenskih granica, ali su posle raspada SFRJ postale drลพavne.
Kad je reฤ o Kosovu i Metohiji, Pavloviฤ kaลพe:
„Albanci na KiM misle da su 1999. pobedili u ratu i da pokrajinske granice treba da budu drลพavne, iako su to neprirodne granice, koje vode preko opลกtinskih i seoskih atara“.
U tom smislu, po njegovom miลกljenju, jeste potrebna demarkacija, ali tek posle i na osnovu dogovora na nekaoj meฤunarodnoj konferenciji, na kojoj bi bilo reลกeno pitanje Kosova i Metohije i eventualno obavljena revizija granica, koju bi garantovale velike sile.
Inaฤe, Kosovo i Metohiju Srbija je tek 1912. godine, tokom Prvog balkanskog rata, integrisala u svoj sastav, ali je, kaลพe Pavloviฤ, godinama nakon toga bila u stalnom ratu i nije imala dovoljno ni snage, ni vremena da se posveti ureฤenju tih novih krajeva.
Na pitanje na koja faktografska dokumenta bi mogla da se poziva Haradinajeva Komisija, Pavloviฤ ukazuje na Vidovdanski ustav iz 1921. godine, kada je Kraljevina SHS podeljena na 33 oblasti, meฤu kojima je bila i kosovska. Oblast KiM je tada obuhvatala i deo juลพne Srbije, kao ลกto su opลกtine Lebane i deo opลกtine Kurลกumlija, dok je metohijska oblast, objaลกnjava istoriฤar, dobrim delom pripadala Crnoj Gori.
„โAko bi se Haradinaj i Komisija pozivali na nekakve akte do oktobra 1929. godine, onda bi se pozivali na ta dokumenta i granice koje nisu danaลกnje granice Kosova, nego su proลกirene na ลกtetu Srbijeโโ, naglaลกava sagovornik Tanjuga.
Podseฤa da je 1929. promenjen naziv drลพave u Kraljevina Jugoslavija i da su formirane banovine, te da je KiM u svojim danaลกnjim granicama pripalo Vardarskoj i Zetskoj banovini.
Peฤ i deo Metohije pripadali su Zetskoj banovini, koja je ukljuฤivala ฤak i Dubrovnik, dok je veฤi deo Kosova pripadao Vardarskoj, koja se protezala do danaลกnjeg Doljevca gde se graniฤila sa Moravskom banijom.
„Sa takvim ureฤenjem se uลกlo u Drugi svetski rat, kada je veฤi deo KiM pripojen Albaniji, koju je kontrolisala italijanska vojska. Severni deo, sa Kosovskom Mitrovicom, pripojen je Srbiji, ali su efektivnu vlast imali Nemci, s obzirom na znaฤaj Trepฤe“, ukazuje Pavloviฤ.
Kosovu je, kako ocenjuje, u vreme komunizma data posebnost kao oblasti, dok su sadaลกnje administrativne linije AP Kosovo iscrtane 60-tih godina.
Komunisti su, kaลพe, po zavrลกetku Drugog svetskog rata zapoฤeli politiฤku akciju da se KiM pripoji Srbiji.
Pavloviฤ smatra da je jula 1945. godine, kada je Kosovo, kako kaลพe, navodno izrazilo ลพelju da se prikljuฤi Srbiji, a srpska skupลกtina to prihvatila, zapravo poniลกtena celokupna naลกa istorija, odnosno osvajanja iz balkanskih i Prvog svetskog rata.
„Srbija je u Prvi svetski rat uลกla sa povuฤenim granicama prema Grฤkoj, kao i prema Albaniji, koje joลก uvek nisu bile utvrฤene. A, na jugu Srbije su 1945. godine formirane Makedonija kao nezavisna republika i Kosovsko-metohijska oblast, koja kao da nikada ranije nije bila u sastavu Srbijeโโ, naglaลกava Pavloviฤ. On podseฤa da je iscrtavanje granice severnog Kosova poฤelo nakon donoลกenja Ustava iz 1953. godine, kada su formirane komune i sprovedena administrativna reforma, kojom je broj od 5.000 srezova i opลกtina sveden na polovinu, dok su manje opลกtine ojaฤane tako ลกto su im prikljuฤivana odreฤena mesta. U procesu koji je trajao do poฤetka 60-tih, opลกtinama i srezovima sa KiM pripajana su mesta koja su zapravo pripadala centralnoj Srbiji.
Tako je, kaลพe Pavloviฤ, srez Kosovska Mitrovica ojaฤan opลกtinama kao ลกto su Leลกak,, Zubin potok i Leposaviฤ, kojima su pripojene mesne zajednice iz tri sreza u Srbiji – Kopaoniฤkog sa sediลกtem u Brusu, Deลพevskog sa sediลกtem u Raลกkoj, te Studeniฤkog sa sediลกtem u Novom Pazaru.
„Sela sa apsolutno srpskim stanovniลกtvom pripojena su opลกtinama koje su pripadale kosovsko-mitrovaฤkom srezu, a atari tih sela su postali granice. To je pravdano time da treba ojaฤati opลกtine, ali te granice su bile samo administrativne, ne i drลพavneโโ, zakljuฤuje istoriฤar.
Pavloviฤ smatra, inaฤe, mimo poteza Priลกtine, poput formiranja komisije za demarkaciju, da u ovom trenutku razgraniฤenje nije realno, niti Srbi i Albanci mogu sami da sprovedu taj proces, zbog ฤega, kaลพe, treba iฤi na odrลพavanje meฤunarodne konferencije, na kojoj bi se reลกilo pitanje Kosova i Metohije.
““Ako bismo krenuli od razgraniฤenja, stvorili bismo viลกe problema nego ลกto ih danas imamo To mora da bude posledica sveobuhvatnog kompromisnog sporazuma izmeฤu Beograda i Priลกtine, koji, na kraju, treba da predvidi i liniju razgraniฤenja““, rekao je Pavloviฤ za Tanjug.
On takoฤe ukazuje da, ukoliko se postigne sveobivatni sporazum, istovremeno treba insistirati na evropskoj integraciji u svih drลพava na Balkanu.
““Ako EU podrลพava jedne naspram drugih, teลกko ฤe doฤi do mira i stabilnosti na Balkanu, a istorija nas uฤi da na Balkanu uvek moลพe da bude gore nego ลกto jeste““, napominje Pavloviฤ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com