Bez obzira da li će popularnost nemačke demohrišćanske CDU u narednim danima rasti ili padati, njen lider i kandidat za kancelara Fridrih Merc je odlukom da sarađuje sa ekstremno desnom Alternativom za Nemačku (AfD) „oglasio samrtno zvono za tradicionalnu hrišćansku demokratiju“, čime se pridružio širem evropskom trendu, piše portal Politiko.
Portal piše da je proteklih nedelja veliki deo pažnje nemačke javnosti bio usmeren na flertovanje Merca sa ekstremističkom AfD i proteste koje je to izazvalo, ali da je daleko manje zapaženo prošlo zajedničko saopštenje u kojem su rukovodstva Protestantske i Katoličke crkve oštro kritikovala odluku Merca da zatraži glasove AfD za zakon o smanjivanju prava migranata i prava na azil.
Uz konstataciju da je „demohrišćanska opcija u nevolji kada je osude i same crkve“, Politiko konstatuje da je veroispovest bitna u Nemačkoj gde građani moraju da ulože poprilične napore da bi se oslobodili plaćanja crkvenog poreza, a bitna je i za partiju koja je dominirala posleratnom politikom i ima snažne veze sa crkvom.
„Nemačka, ipak, samo prati globalni trend u kojem etablirane konzervativne partije odbacuju svoj tradicionalni identitet“, piše politico.eu.
Bivši američki predsednici Nikson, Regan i Buš, piše Politiko, danas ne bi prepoznali Republikansku partiju koju vodi Donald Tramp, a i u Velikoj Britaniji „postbregzitovski“ konzervativci više nemaju nikakve sličnosti sa Konzervativnom partijom koja se posle Drugog svetskog rata proglasila za čuvara tradicije.
Torijevci sada strahuju da je ugrožen njihov sušti opstanak i pokušavaju da imitiraju ekstremno desnu partiju Reform UK, a verovatno je da će vremenom ili ući u koaliciju sa strankom desničara i evroskeptičara Najdnela Faraža, ili će ih ona naprosto preuzeti, ocenjuje Politiko.
Širom Evrope, prema pisanju portala, u zemljama sa većinskim izbornim sistemom postalo je sasvim uobičajeno da partije desnog centra „uskaču u krevet“ sa ekstremnom desnicom, a u tome su im se pridružile i neke partije levog centra i grupe sa levice.
„U skladu sa tim obrascem, Belgija se ovog meseca pridružila Holandiji, Italiji, Finskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj. Austrija čeka odmah iza ugla, a ne zaostaje puno ni Češka. Naravno, vlade uvek dolaze i odlaze, sli ono što je sada nesporno je da su ekstremisti i marginalne grupe postali mejnstrim. Sanitarni kordon (prema ekstremnoj desnici) se raspada“, ocenjuje Politiko.
Portal dodaje da su partije političkog centra i u zemljama u kojima su i dalje dominantne, kao u Francuskoj, usvojile umnogome rečnik i praksu populista.
„Ali nisu samo društvene norme te koje se uništavaju, reč je i o drugim principima koji su stubovi posleratnog konsenzusa, kao što su vladavina prava i autoritet međunarodnih institucija, koje Nemci cene više od bilo kog drugog, a koji se sada cepaju na komade“, piše Politiko.
„I iako je neizvesno šta (u Nemačkoj) sledi), Merc će ipak morati da formira koaliciju sa još nekom partijom centra, konzervativizam stare škole je prošlost. Sada kad je počeo, da li stvarno bilo ko veruje da neće moći da sarađuje sa AfD i u budućnosti. Ime hrišćanske demokrate će možda i opstati. Ali preuzimanje je već dobrano počelo“, konstatuje Politiko.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com