Iz Hrvatske se prošle godine odselilo gotovo 40.000 ljudi, a u nju se u isto vreme doselilo nešto više od 26.000 ljudi.
Kada se podvuče crta, Hrvatska je na planu migracija prošlu godinu zaključila s demografskim minusom većim od 13.000 ljudi.
To su novi podaci državne statistike, prema kojima je trend masovnog iseljavanja iz zemlje nastavljen i prošle godine.
Trend iseljavanja iz Hrvatske, potvrđuju podaci DZS-a, intenzivirao se u jeku poslednje recesije, a dodatni je zamah dobio nakon što su ušli u Evropsku uniju.
Vrhunac iseljeničkog talasa bio je u 2017. godini, kada se iz Hrvatske iselilo više od 47.000 ljudi, a prošla je godina po iseljeničkoj dinamici od pristupanja EU bila na drugom mestu.
Nepotpuni podaci
Iako su ti podaci sami po sebi alarmantni, demografi upozoravaju da su nepotpuni. Drugim rečima, stvaran broj iseljenih veći je od zvanično iskazanog iz jednostavnog razloga što mnogi novi gasterbajteri ne odjavljuju prebivalište.
Po pravilu, ističu stručnjaci, novi iseljenici se odlučuju da pričekaju s odjavljivanjem prebivališta dve ili tri godine, dok ne vide kako će se snaći u novoj sredini.
To su nepotpuni podaci – ocenjuje i poznati demograf Anđelko Akrap.
Ažurnije podatke objavljuju strane statističke službe. Tako se, na primer, prema podacima DZS-a, prošle godine u Nemačku iselilo oko 22.000 Hrvata, dok je nemačka statistika nedavno objavila da se u tu zemlju u 2018. doselilo gotovo 58.000 Hrvata, ili dva i po puta više.
Oba podatka, upozoravaju demografi, valja uzeti s rezervom.
Naime, hrvatska statistika iskazuje samo one koji su i zvanično prijavili odlazak iz zemlje, dok Nemačka u podatke o useljenim Hrvatima ubraja i Hrvate iz BiH i Srbije koji imaju hrvatski pasoš.
Problem rad na određeno
Bez obzira na to, činjenica je da je većina Hrvata koji su lani napustili domovinu sreću potražila upravo u Nemačkoj. Velik broj otišao je i u Austriju, a trend iseljavanja u tu zemlju dodatno će, upozoravaju demografi, dobiti na zamahu kada ona sledeće godine širom otvori svoje tržište rada.
S druge strane, čini se da iseljavanje u Irsku polako jenjava, dok, s druge strane, raste iseljavanje u Švedsku.
„Ljudi traže bolje plaćene poslove. Teško je očekivati da će plate u Hrvatskoj biti kao one u Nemačkoj, ali moraju biti više nego sada. Naš velik problem su i ugovori o radu na određeno vreme, kao i sezonsko zapošljavanje, koje ne rešava probleme“, upozorava Akrap.
Kada se migraciona slika zemlje gleda regionalno, onda su lani sve županije, osim Istarske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske, imale veći broj odseljenih u inostranstvo od onih koji su u njih doselili iz inostranstva.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com