Podgorica ponovo postaje Titograd

Predlog vlasti u Podgorici da se u tom gradu podigne spomenik Josipu Brozu Titu, prema prvim najavama, dobicฬe glatku vecฬinu u skupลกtini glavnog grada Crne Gore, ali je vecฬ izazvao oลกtre podjele i polemike.

Gradonaฤelnik Podgorice Ivan Vukovicฬ najavio je da cฬe glavni grad Crne Gore podrลพati inicijativu oย podizanju spomenika Josipu Brozu Titu uย Podgorici, kao ฤovjeku ฤije je ime Podgorica nosila punih 47 godina, sย ciljem daย se iย dalje โ€žponosi tom tradicijomโ€œ.

Osim vladajucฬe Demokratske partije socijalista (DPS), izย ฤijih redova dolazi aktuelni gradonaฤelnik Podgorice, podrลกku inicijativi zaย podizanje spomenika Josipu Brozu najavili su iย iz Demokratske Crne Gore Alekse Beฤicฬa, druge poย snazi partije uย podgoriฤkom parlamentu, ลกto je potvrdila Tanja Dลพankicฬ, odbornica demokrata uย skupลกtini glavnog grada, koja je kazala da cฬe podrลกkom ovoj inicijativi demokrate joลก jednom iskazati svoju nepokolebljivu privrลพenost vrijednostima antifaลกizma, te daย liฤnost Josipa Broza svakako predstavlja jednu od personifikacija tih vrijednosti.

Sliฤno misle iย u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) Ranka Krivokapicฬa, ฤiji je portparol Mirko Stanicฬ zaย lokalne medije izjavio da je zaย vrijeme Titove vlasti Crna Gora doลพivjela najvecฬi ekonomsko-socijalni progres uย svojoj istoriji.

โ€žSkoro kompletno stanovniลกtvo je opismenjeno, izgraฤ‘ene su stotine fabrika, razvijen turizam iย ekonomija koja je izvozila stotine miliona dolara godiลกnje. Skoro svi putevi, aerodromi, luke iย druga infrastruktura koje danas koristimo su izgraฤ‘eni uย tom perioduโ€œ, kazao je Stanicฬ.

Sa druge strane, ima iย mnogo onih koji Josipa Broza vide kao negativnu istorijsku liฤnost, pa se Titu pripisuje odgovornost zaย savezniฤko bombardovanje Podgorice iย Nikลกicฬa 1944. godine, zatim progon SPC, kada su poย zavrลกetku rata 1945. od komunista smrtno stradali mitropolit Joanikije Lipovac sa joลก 145 sveลกtenika Mitropolije crnogorsko-primorske, logor Goli otok naย kojem su zbog privrลพenosti Rusiji procentualno najviลกe stradali Crnogorci, ฤinjenica da je Tito bio naย ฤelu drลพave koja je sruลกila Njegoลกevu kapelu naย Lovcฬenuโ€ฆ

U kritici inicijative daย se Josipu Brozu podigne spomenik uย Podgorici od politiฤkih aktera prednjaฤi Nova srpska demokratija (NSD), ฤiji potpredsjednik Slave Radunovicฬ poruฤuje daย se radi oย potezu uย kojem se ogleda svo licemjerstvo reลพimske politike.

โ€žOni koji se makar deklarativno zalaลพu zaย viลกepartizam, slobodu miลกljenja iย izbora, zabranu torture, slobode medija, pravedno suฤ‘enje, nepovredivost privatnog vlasniลกtva iย druge vrijednosti zapadne demokratije, dokazuju daย Berlinski zid uย Crnoj Gori joลก nije pao ลพeljom daย podignu spomenik ฤovjeku koji je antipod zaย sve navedenoโ€œ, naveo je Radunovicฬ, dodajucฬi daย su zaย ispriฤani vic oย Titu ljudi leลพali godinama uย zatvoru.

Upitan daย za Sputnjik prokomentariลกe opreฤna miลกljenja zbog inicijative daย se podigne spomenik Josipu Brozu uย glavnom gradu Crne Gore, analitiฤar iย publicista Ratimir Vujaฤicฬ smatra daย sadaลกnja vladajucฬa klasa uย Crnoj Gori svakako ima problema sa identitetom, ali se takoฤ‘e slaลพe sa miลกljenjem daย se vlast uย Crnoj Gori suลกtinski nije promijenila od 1945. godine, te da je DPS samo logiฤan nastavak Komunistiฤke partije Crne Gore (KPCG).

โ€žSadaลกnje vlasti neย znaju gdje daย se (identitetski) ugnijezde: iliย u Tuฤ‘emilsku bitku koja se odigrala prije viลกe od hiljadu godina, iliย kod Tite, iliย da udrobe. A tu je iย briga gdje onolike novce skloniti. ล to se Tite tiฤe, to su dakako njegovi borci, pitomci iย potomci. Doduลกe, oni su se preteลพno borili uย ลกumama koje su iznikle poslije rata, pa su iย ordenje od Tite, zakljuฤno sa ordenjem narodnog heroja, zaradili kao pregaoci popunjavanja iย odrลพavanja logora Goli otok. Njihovo lukavstvo je daย kad misle โ€žvazda โ€ฒ48.โ€œ, kliฤu โ€žnikad viลกe 1918.โ€œ. Ta se borba, eto, protegla doย danaลกnjeg dana, a njena skrivena istina je juriลก naย drลพavna jasla. Naliฤje parole poslije Titaย โ€” Tito znaฤi daย se ovoga puta neย pljaฤka privatna nego drลพavna iย narodna imovinaโ€œ.

โ€žล to se samog spomenika tiฤe, najbolje bi bilo daย se on podigne naย Trgu golootoฤkih ลพrtava uย Podgorici, koji je vlast neoprezno ustanovila dok se joลก valjala uย blatu posvemaลกnje krize titoizma, elem, lika iย djela ovog istog Tite ฤiji spomenik sada hocฬe daย podignuโ€œ, preporuฤuje Vujaฤicฬ.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com