Kada je osnovana, sedamdesetih godina prošlog veka, Osnovna škola „Bratstvo jedinstvo” u pančevačkom naselju Vojlovica, u kojem žive pripadnici dvadesetak nacionalnih manjina, imala je 1.000 đaka i bar po jedno odeljenje koje je nastavu pohađalo na maternjem jeziku – slovačkom ili mađarskom. Toga nema već oko dve decenije, pa i duže. Interesovanje za ovu mogućnost toliko je opalo da ove školske godine nastave na slovačkom nema, na mađarskom jedan učenik nižih razreda uči na svom maternjem jeziku u kombinovanom odeljenju, a u višim razredima formirana sa dva, i to u petom sa tri i u šestom sa šest učenika.
U školi naglašavaju da se anketiranje roditelja obavlja svakog juna, prilikom upisa prvaka, a da u razloge zašto oni tako retko biraju da iskoriste ovu mogućnost, ne žele da ulaze.
– Mi smo jedina škola u Pančevu koja ima nastavu na mađarskom jeziku. Žao nam je što većeg interesovanja nema, a učinili smo mnogo na negovanju multikulturalnog bogatstva, tolerancije i tradicije. Išli smo dotle da smo radi popularizacije nastave na jezicima manjina organizovali časove i van učionica u okolnim mestima, u Kovačici i Skorenovcu. Takođe, zahvaljujući saradnji sa Maticom slovačkom, đaci su nekoliko puta boravili po dve nedelje u Slovačkoj, a sada Matica finansira fakultativnu i izbornu nastavu – kaže za „Politiku” Ksenija Carević, direktorka Osnovne škole „Bratstvo jedinstvo”.
Mogućnost da kao izborni ili fakultativni prati predmet Negovanje maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture trenutno koristi 55 učenika nižih i viših razreda samo na slovačkom i mađarskom jeziku. Nedeljno su to samo dva časa na kojima uče jezik, nove reči, a ponekad i zaigraju igre svojih predaka.
– Poslednjih godina malo je poraslo interesovanje, a interesantno je da u nižim razredima imamo i nekoliko učenika koji nisu slovačkog porekla, a iskazali su želju da uče ovaj jezik. Rad sa mlađim uzrastom baziramo na bogaćenju rečnika i osnovnih pojmova, a stariji uče gramatiku, književni jezik, dok se sa slovačkom književnošću upoznaju najviše prevođenjem tekstova. Svi oni kod kuće govore slovački, ali je asimilacija učinila svoje, pa je taj jezik često daleko od književnog. Najveću štetu, ipak, pravi predrasuda da će im biti lakše ako se školuju na jeziku sredine, jer ko hoće da uči, svakako neće imati problema. Ovako, mladi nijedan jezik ne znaju u potpunosti – ističe nastavnica slovačkog jezika i književnosti Katarina Lenhart Petrih.
Škola je više puta organizovala sastanke i predavanja za roditelje koji su zainteresovani da njihova deca nauče da čitaju i pišu književni slovački jezik, ali preovladava mišljenje da će manje prosperirati ako se školuju na maternjem jeziku, iako su, dodaju u ovoj školi, upoznati i sa mogućnostima daljeg školovanja, stipendiranja, usavršavanja, kao i značajem poznavanja više jezika.
Situacija sa nastavom na maternjem jeziku nije drugačija ni u Osnovnoj školi „Goce Delčev” u komšijskoj Jabuci. Drugim rečima – nema je. Ovo je prva škola u Srbiji u kojoj je uveden izborni predmet Makedonski jezik sa elementima nacionalne kulture, a u ovom trenutku uči ga 51 đak. Jedino se u Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin” u Banatskom Novom Selu mogu pohvaliti većim zanimanjem za nastavu koja se u celini prati na rumunskom, od prvog do osmog razreda, i broj učenika se stabilno drži na oko 80.
Kako bi se što više romske dece uvelo ili vratilo u školske klupe, lokalna samouprava, iako nije osnivač škola, svojevremeno je podržala pokušaj uvođenja romskog jezika kao izbornog predmeta i bila voljna da pomogne uz podršku ministarstva i pokrajinskih sekretarijata. Postojao je i plan za obuku predavača, ali da bi u jednoj školi romski jezik bio uveden kao izborni predmet potrebno da je da to želi bar petnaestoro učenika, odnosno njihovih roditelja.
Za sada je taj minimum interesovanja, saznajemo u Osnovnoj školi „Olga Petrov” u Banatskom Brestovcu, nemoguće ispuniti, pa odobrenje Pokrajine čeka neke bolje dane. Baš kao i besplatni bukvari na romskom jeziku, kako bi se đaci i roditelji lakše odlučili da iskoriste mogućnost školovanja na maternjem jeziku.
(Olga Janković, Politika)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com