Inicijativa Ne da(vi)mo Beograd 13. jula organizuje akciju za deponiju u Vinči

Inicijativa Ne da(vi)mo Beograd organizovaće 13. jula, akciju povodom otvaranja tendera za izbor partnera za upravljanje deponijom u Vinči, koji bi trebalo da izgradi postrojenje za tretman komunalnog otpada i proizvodnju energije, najavilo je danas to udruženje.

Predstavnik Inicijative Dobrica Veselinović rekao je na tribini o problemu deponije u Vinči, da tek predstoji borba u vezi s najavljenim sklapanjem javno-privatnog partnerstva za deponiju u Vinči.

„Želimo da ukažemo da su drugačije politike i drugačiji grad mogući i da politika treba da se radi na drugačiji način“, rekao je Veselinović, ali nije želeo da precizira kakvu će akciju Inicijativa organizovati na dan otvaranja tendera.

Rešavanje problema deponije u Vinči je „goruće“ pitanje za Beograd, jer se deponija prostire na 68 hektara, smeće dostiže visinu i do 40 metara, godišnje se odloži oko 600.000 tona komunalnog otpada, rečeno je na tribini koja je održana u Centru za kulturnu dekontaminaciju.

Direktor beogradskog Instituta za opštu i fizičku hemiju Stevan Blagojević ocenio je da se godišnje na deponiju u Vinči, koja postoji od 1977. godine, odlaže „neverovatna količina otpada za Beograd“, u nekim delovima podjednaka visini zgrade od 12 spratova.

„Spalionice djubreta, ako se dobro urade, predstavljaju dobro rešenje, jer je otpad pepeo i neorganski“, rekao je on i dodao da deponija ne treba da gori, ali da treba biti oprezan s pričama da se da se od dima sa deponije može dobiti rak.

Predstavnik Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije“ Igor Jezdimirović istakao je da je izgradnja spalionice poslednji korak koji bi trebalo preduzeti, jer bi se dobijena energija tretirala kao „povlašćena“ i gradjani bi je plaćali skuplje.

„Treba voditi računa da ono što meni nije potrebno može imati upotrebnu vrednost za drugoga. Pored prevencije to je drugi nivo upravljanja otpadom, ako i to ne radi, onda se ono što ne valja reciklira. To je treći nivo. Kada ne uspe ni reciklaža, tek onda dolaze spalionice“, rekao je Jezdimirović.

Naveo je da je to propisano Strategijom za upravljanje otpadom čiji je najveći problem što se ne sprovodi i dodao da ne postoji razlika izmedju „divlje“ i „gradske“ deponije, jer su jednako štetne po životnu sredinu.

Predstavnica Mladih istraživača Srbije Tijana Ljubenović istakla je da gradjani moraju da imaju pravo da utiču na donošenje odluke o tome šta će biti uradjeno sa deponijom u Vinči.

Ona je rekla da gradjani moraju da učestvuju u procesu donošenja odluke o izgradnji spalionice otpada u Vinči.

Tribinu „Šta to smrdi oko deponije u Vinči“ večeras u Centru za kulturnu dekontaminaciju organizovala je Inicijativa Ne da(vi)mo Beograd posle višenedeljnog požara na toj deponiji.

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali ranije je najavio da će 13. jula biti otvorene ponude za partnera za deponiju u Vinči, koji će izgraditi postrojenje za tretman komunalnog otpada i proizvodnju energije i raščistiti taj prostor.

(Beta)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com