Ledeni susret pred bombardovanje: Holbruk baca ultimatum na sto…

Bombardovanje SRJ je trebalo da bude u oktobru 1998, ali Holbruk je nenadano 13. oktobra 1998. godine doลกao u Beograd i sastao se sa Miloลกevicฬem. Kasnije se pokazalo da je Amerikancima odgovaralo da bombardovanje bude odgoฤ‘eno za mart 1999. godine. Zbog vremenskih prilika.

Moglo bi se recฬi da je Kosovo dobilo nezavisnost joลก tokom pregovora uย Rambujeu, iliย moลพda iย ranije, ako je suditi poย reฤima onih koji su bili direktni svedoci deลกavanja. Bombardovanje SRJ bila je stvar koja je izgleda takoฤ‘e unapred bila reลกena.

Pregovori koji su izmeฤ‘u Srbije iย kosovskih Albanaca, uz posredovanje pre svega Amerikanca, februara 1999. godine trajali 17 dana, imali su zaย cilj samo jednoย โ€” daย se Srbija preda.

Poslednji pokuลกaj daย se naลกa drลพava naย to primora desio se uย Beogradu, dva dana uoฤi poฤetka bombardovanja, kada je kod Slobodana Miloลกevicฬa iznenada doลกao ameriฤki izaslanik Riฤard Holbruk.

ล est meseci ranije Holbruk iย Miloลกevicฬ vecฬ su potpisali sporazum koji je trebalo daย reลกi kosovski problem. Aliโ€ฆ

ล ta se desilo? Da li je bombardovanje SRJ moglo daย bude spreฤeno, aย Kosovo saฤuvano? ล ta je iย kako ameriฤka delegacija naย ฤelu sa Riฤardom Holbrukom nudila tadaลกnjem predsedniku SRJ Slobodanu Miloลกevicฬu, aย ลกta Miloลกevicฬ njima? Kako je protekao poslednji susret Riฤarda Holbruka iย Slobodana Miloลกevicฬa, aย ลกta je tadaลกnji predsednik SR Jugoslavije potpisao sa Holbrukom uoฤi pregovora uย Rambujeu 1999. godine.

O tome ลกta se deลกavalo iza zatvorenih iย poluotvorenih vrata posle tih susreta, pre iย posle Rambujea, razgovarali smo sa Nikolom ล ainovicฬem, bivลกim premijerom Srbije iย potpredsednikom Vlade Jugoslavije iย Momirom Bulatovicฬem, predsednikom Savezne vlade SRJ uย periodu od 1998. doย 2000. godine.

ล ainovicฬ se secฬa poslednjeg susreta izmeฤ‘u Holbruka iย Miloลกevicฬa koji se desio dva dana pre poฤetka NATO bombardovanja, aย opisuje ga kao โ€žledeni sastanakโ€œ.

โ€žTokom tog susreta nije bilo nikakvog razgovoraโ€ฆ Holbruk je samo doneo ultimatumย โ€” potpiลกite Rambuje iliย bombardujemo! Dokument izย Rambujea je prethodno naลกa Skupลกtina odbila iย prihvatila izveลกtaj naลกe delegacije koja taj sporazum nije potpisala, jer je on znaฤio okupaciju naลกe drลพave iย priznavanje Kosova. Miloลกevicฬ je Holbruku to samo tada saopลกtioโ€œ, kaลพe ล ainovicฬ.

On podsecฬa da je joลก Madlen Olbrajt, tadaลกnja drลพavna sekretarka Amerike, tokom pregovora uย Rambujeu otvoreno saopลกtila da cฬe doย bombardovanja docฬi, aย kad je Skupลกtina Srbije odbila taj dokument, to je vecฬ bila zavrลกena stvar. Tako daย taj dolazak Holbruka, dva dana uoฤi bombardovanja SRJ, nije niย bilo niti je donelo nikakvo iznenaฤ‘enje.

โ€žPosle te razmene saopลกtenja Holbruk je otiลกao iย tada je praktiฤno poฤelo odbrojavanje zaย poฤetak bombardovanja. To nije bio dug sastanak, znali smo daย dolazi iย znali smo ลกta cฬe on nama, aย ลกta cฬemo mi njemu recฬi. To je liฤilo naย telegram koji je Austrougarska poslala Srbiji 1914. godineโ€œ, opisuje ล ainovicฬ.

Miloลกevicฬ nas je, dodaje naลก sagovornik, samo obavestio oย ishodu tog susreta, aย detalja nije niย moglo daย bude jer nije bilo nikakve rasprave.

โ€žTo je bio susret davanja iย odbijanja ultimatumaโ€œ, zakljuฤuje on.

Momir Bulatovicฬ svedok je svemu onome ลกto je prethodilo Rambujeu, kao iย sporazumu koji su Holbruk iย Miloลกevicฬ popisali uย oktobru 1998. godine, dakle pre poฤetka pregovora koji je trebalo daย reลกi kosovski problem.

โ€žBombardovanje SRJ je trebalo daย bude uย oktobru 1998, ali Holbruk je nenadano 13. oktobra 1998. godine doลกao uย Beograd iย sastao se sa Miloลกevicฬem. Ti su razgovori ocenjeni kao dramatiฤni, ali uspeลกni. U to vreme sam bio uย Turskoj naย samitu iย sa Miloลกevicฬem sam imao dogovor daย nas obavesti, ako ti pregovori neย budu uspeลกni, daย bismo mogli naย vreme daย se vratimo, jer bi uย sluฤaju NATO napada bio zatvoren vazduลกni prostorโ€œ, secฬa se Bulatovicฬ.

โ€žSa Miloลกevicฬem sam bukvalno bio naย vezi izย minuta uย minut, znam daย su pregovori njih dvojice trajali doย kasno uย nocฬ, ali su rezultirali Sporazumom koji je kasnije potpisala Savezna vlada sa Misijom OEBS-a prema kojem je formirana Verifikaciona misija koja je nadgledala primirje naย Kosovu iย Metohijiโ€œ, svedoฤi Bulatovicฬ.

Ona je bila sastavljena od nenaoruลพanog personala sa vojniฤkim iskustvom. Sa jedne strane, bio je general Vilijam Vokerย โ€” scenarista Raฤka, dok je sa naลกe strane uย ime Savezne vlade bio potpisnik iย koordinator Nikola ล ainovicฬ, koji je kasnije tu svoju ulogu platio sa 12 godina robije uย Haลกkom tribunaluโ€œ, prisecฬa se Bulatovicฬ.

On kaลพe da je uย tom trenutku situacija naย terenu bila takva daย su naลกe snage potpuno potukle tzv. OVK iย bezbednosne prilike su bile podย kontrolom. Savezna vlada je, dodaje on, ulagala velike napore daย se naฤ‘e politiฤko reลกenje sa Ibrahimom Rugovom iย umerenim predstavnicima albanske opcije iย da se taj problem reลกi interno.

โ€žMi smo uย tom smislu dali garancije daย se prekidaju borbena dejstva iย da se formira meฤ‘unarodna Verifikaciona komisija, koja je trebalo daย ustanovi da je stanje naย terenu onako kako ga mi prikazujemo. Meฤ‘utim, zaย vreme dok je Verifikaciona misija trajala, nekih ลกest meseci, podย zaลกtitom OEBS-a izvrลกena je konsolidacija uย redovima OVK iย borbe su ponovo poฤele daย se intenziviraju. Procesi uย Hagu su kasnije pokazali daย Amerikancima nisu odgovarale vremenske prilike daย poฤnu sa bombardovanjem uย oktobru 1998. godine iย daย im je odlaganje odgovaralo. Dakle, nije bilo uopลกte uย pitanju daย li cฬe nas napasti nego kada cฬe nas napasti. Ovde je prevagnula meteorologijaโ€œ, napominje Bulatovicฬ.

On kaลพe da je Holbruk imao diplomatiju โ€žkonc-logoraโ€œ. On je, kaลพe Bulatovicฬ, dolazio sa pozicije sile iย tu nije bilo diplomatije. Bulatovicฬ se neย bi sloลพio daย su Holbruk iย Miloลกevicฬ imali neki odnos poลกtovanja, ฤak kaลพe iย da je Holbruk uย svojim memoarima izneo niz netaฤnih podataka, ลกto je neka vrsta svedoฤanstva da je bio zlonameran.

โ€žล to se tiฤe intelektualnih iย nekih drugih sposobnosti Miloลกevicฬ je bio mnogo superiorniji od Holbruka, ali on je bio ฤovek koji je drลพao batinu uย ruci iย tako se iย ponaลกaoโ€œ, naglaลกava naลก sagovornik.

Bulatovicฬ stoji naย stanoviลกtu da je Miloลกevicฬ, kao svaki razuman ฤovek iย politiฤar, hteo daย uspostavi dobre odnose sa Amerikom, daย ne bi bilo sukoba, jer smo mi previลกe mali daย bismo imali takvu silu zaย protivnika.

โ€žMeฤ‘utim, oฤito je da je sve ovo moralo daย se desi jer je samo tako NATO mogao daย vrati kredibilitet. Ako vas uย ameriฤkoj logici odrede kao loลกeg momka nema te veลกtine koja cฬe vas izvucฬi izย togaโ€œ, kaลพe Bulatovicฬ.

Potvrda ovoga je i, kako sam kaลพe, ฤinjenica da je Miloลกevicฬ pristao daย uฤ‘emo uย NATO kako bismo oฤuvali drลพavu. Tu ponudu je Milan Milutinovicฬ dao Medlin Olbrajt, ali je ona rekla daย necฬe daย nas prime.

Vracฬamo se uย trenutke uoฤi bombardovanja. Holbruk je poย povratku izย Beograda 23. marta 1999. saopลกtio da njegova misija nije uspela iย otiลกao uย Brisel gde je oย tome obavestio generalnog sekretara NATO-a Havijera Solanu. On je izdao nareฤ‘enje snagama Alijanse zaย poฤetak agresije naย SR Jugoslaviju. Senat SAD odobrio je ameriฤko uฤeลกcฬe uย vazduลกnim udarima NATO-a protiv SRJ, ali je napad poฤeo bezย odobrenja Ujedinjenih nacija.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com