Drลพava planira da do 2023. godine ozakoni sve objekte koji su podignuti do 2015. godine. Oko dva miliona objekta โbez papiraโ bicฬe upisano u katastar. ฤim uฤu u pravni sistem, te nekretnine necฬe imati zabranu prometovanja, a jedan broj njih verovatno cฬe se nacฬi da slobodnom trลพiลกtu. Vecฬa ponuda uticacฬe i na cenu kvadrata.
Prema reฤima Miloลกa Simicฬa, struฤnjaka za nekretnine, zavrลกetak procesa legalizacije necฬe uticati na cenu novogradnje, ali znaฤajno cฬe sniziti cenu koriลกcฬenih stanova i kucฬa.
โU najvecฬem broju sluฤajeva, legalizaciju ฤekaju privatne kucฬe koje u proseku imaju dve do ฤetiri posebne jedinice. Stanovi u privatnim kucฬama, u obodnom delu Beograda, nikako ne mogu biti konkuretni novogradnji koji je doลพivela pravi bum prethodnih desetak godinaโ, objaลกnjava Simicฬ, vlasnika โEuroinvest propertijaโ.
Sagovornik Sputnjika objaลกnjava, legalizacijom ovih objekata dodatno cฬe oลพiveti trลพiลกte nekretnina.
Kvalitet i pozicija legalizovanih objekta u Kaluฤerici, Altini, Borฤi slabiji je od novoizgraฤenih objekata. Meฤutim, prema reฤima naลกeg sagovornika, brojnim graฤanima sa slabijim primanjima, upravo te nekretnine mogu da budu reลกenje da izaฤu iz podstanarskih stanova i sebi obezbede krov nad glavom.
โZainteresovani kupci cฬe imati osnov โ legalizovan stan, da uzmu kredit od banke. Pa za nekih 40.000 evra mocฬi cฬe da se kupi jeftina nekretninaโ, zakljuฤuje Simicฬ.Novi Zakon uskoro u Skupลกtini
Iz Ministarstva graฤevinarstva, saobracฬaja i infrastrukture za Sputnjik su potvrdili da se priprema izmena i dopuna postojecฬeg Zakona o ozakonjenju. O detaljima Zakona cฬe opลกirnije priฤati kada proฤe skupลกtinsku proceduru, a to se oฤekuje u narednih mesec-dva.
Kako navode, od dva miliona predmeta do sada je reลกeno 300.000 predmeta. Korona je usporila radove, a drลพava je dodatno angaลพovala 850 ljudi na tim poslovima, kako bi se proces legalizacije ubrzao.
Novi Zakon ลพeljno ฤekaju i jedinice lokalne samouprave. Prema reฤima ลฝivorada Milosavljevicฬa, predsednika opลกtine Sopot, drลพava mora ลกto pre da podvuฤe crtu.
โNama je cilj da sve sve graฤevinske aktivnosti ubace u pravni sistem. Drลพava cฬe prihodovati od naknada i taksi, a graฤani cฬe imati realnu sliku stanja na trลพiลกtu nekretninaโ, navodi Milosavljevicฬ.
Uproลกcฬeno ozakonjenje, manje โpapiraโ
Kako nezvaniฤno saznajemo, pod novim Zakonom o ozakonjenju objekata, brzu legalizaciju imacฬe one nekretnine koje su izgraฤene do 2018. godine. Objekti koji su izgraฤeni nakon toga ne potpadaju pod legalizaciju.
Vlasnik treba od katastra da pribavi uverenje o godini gradnje, a da bi zavrลกio ovaj postupak mora da ima pravni osnov – dokaz o poreklu, geodetski elaborat i projekat zateฤenog stanja.
Ako su objekti izgraฤeni pre 1968. godine, a uneti su u zemljiลกne knjige, onda ne potpadaju pod legalizaciju ako postoji dokaz o godini gradnje. Procedura za legalizaciju stana identiฤna je kao i za druge objekte, kada se radi o dokumentaciji.
Kada je predmet ozakonjenje nekretnina na selu, potrebno je uraditi geodetske radove i sakupiti svu potrebnu dokumentaciju kako bi objekat zvaniฤno bio upisan u katastar.
Vlasnici moraju da legalizuju i svoje garaลพne objekte, a za to cฬe im biti potrebna snimak izvedenog projekta, zatim izjava odgovornog projektanta i vlasnika, a jedinice lokalne samouprave odreฤuju cenu legalizacije garaลพa.
Postoje primeri koji ne podleลพu legalizaciji kao ลกto su objekti za koje je izdato reลกenje o graฤevinskoj dozvoli, ali se koristi bez upotrebne dozvole ili kada su objekti izgraฤeni bez graฤevinske dozvole koja u vreme izgradnje nije bila propisana obaveza.Objekti koji su podignuti na tuฤoj zemlji necฬe mocฬi da se ozakone.
Legalizaciji ne podleลพu ni objekti izgraฤeni na neodgovarajucฬoj podlozi kao ลกto je kliziลกte ili moฤvarno tlo ili ako je objekat izgraฤen od nesigurnih materijala, ali i objekti napravljeni na javnim povrลกinama ili onim predviฤenim za gradnju objekata javne namene.
Trenutno u Srbiji imamo oko dva miliona nelegalnih objekata, a u meฤuvremenu lokalne samouprave su donele 7.640 reลกenja o njihovom ruลกenju.
Legalizacija za male pare
Taksa za legalizaciju objekta do 100 kvadrata iznosi 5.000 dinara, a 15.000 za kucฬe od 100 do 200 kvadrata, dok je 20.000 dinara za objekte koji imaju od 200 do 300 kvadrata. Vlasnici moraju da izdvoje 50.000 dinara za porodiฤne stambene objekte povrลกine vecฬe od 300 kvadrata.
Taksa za legalizaciju objekata u iznosu od 250.000 dinara placฬa se za stambene zgrade koje se sastoje od viลกe stanova, povrลกine do 500 kvadrata i komercijalne objekte iste kvadrature.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com