Publika na beogradskoj Marakani na utakmici protiv Liverpula bila je za ฤistu desetku. Uostalom, kao i fudbaleri Crvene zvezde. Srpski navijaฤi su pokazali da je i to mogucฬe. I to samo dan-dva pre nego ลกto cฬemo dobiti zakon baลก uperen protiv fudbalskih huligana.
Neverovatna pobeda Crvene zvezde nad Liverpulom u neverovatnoj, pravoj fudbalskoj atmosferi, koju niko nije mogao da ne prokomentariลกe, pa ni trener gostiju Jirgen Klop, uฤinili su da gotovo neprimecฬeno proฤu izmene i dopune zakona o navijaฤima.
Usvojila ih je Skupลกtina Srbije samo dva dana po odigranoj utakmici Lige ลกampiona, koja je u svet poslala ฤudesnu sliku sa beogradske Marakane, dok je joลก odzvanjao eho veliฤanstvenog dogaฤaja. Poslanici su izglasali pooลกtravanje odredbi Zakona o spreฤavanju nasilja i nedoliฤnog ponaลกanja na sportskim priredbama.
Propis koji treba da posluลพi spreฤavanju nereda na tribinama donet je joลก 2003. i do sada je menjan nekoliko puta. Prethodni put bilo je to 2013. godine. Nijedna od verzija nije donela velike rezultate u borbi protiv huligana. Otuda i ova najnovija izmena.
Jedna od novina je da cฬe svako ko namerava da ode na utakmicu ili drugu manifestaciju na stadionu, pa makar karta bila i dลพabe, prilikom njenog podizanja morati prodavcu da pokaลพe liฤnu kartu sa podacima i jedinstvenim matiฤnim brojem (JMBG), kako bi svi podaci odmah bili dostavljeni policiji.
Kaznu od milion do dva miliona dinara platicฬe sportski savez, druลกtvo ili organizacija koja ne osigura bezbedno odrลพavanje priredbe, ne angaลพuje redarsku sluลพbu, ne obezbedi voฤenje evidencija o prodaji ulaznica za MUPโฆ Zatvor od trideset do 60 dana, ili novฤana kazna od 50 do 150.000 dinara predviฤeni su za one koji fiziฤki napadnu uฤesnike, uniลกtavaju imovinu, poseduju pirotehniฤka sredstva, maskiraju se prilikom nasiljaโฆ
Obaveza Policije je da izvede od 2.500 do 3.000 ljudi prilikom organizovanja dogaฤaja visokog rizika, posebno fudbalskog derbija, kako bi spreฤila incidente.
Proลกiren je i spisak radnji koje spadaju u nasilje i nedoliฤno ponaลกanje.
Samo za kazne koje je od 2010. godine zbog ponaลกanja navijaฤa na ลกest utakmica uplatila na raฤune FIFA i UEFA, Srbija je olakลกana za viลกe od pola miliona evra.
Moลพe li pooลกtravanje kazni od Srba da napravi Engleze. Toliko puta je ukazivano na primer rigoroznog engleskog zakona donetog posle tragedije na stadionu โHilzboroโ u ล efildu 1989, kada je poginulo 96 navijaฤa na polufinalnoj utakmici engleskog Kupa izmeฤu Liverpula i Notingem foresta.
โJa mislim da zakonska reลกenja nisu adekvatan odgovor na ono ลกto se deลกava na tribinama zato ลกto kod nas nije u pitanju problem klasiฤnog huliganizma. I dosadaลกnji zakon nije bio loลก sam po sebi, vecฬ se nije primenjivaoโ, kaลพe za Sputnjik antropolog i nauฤni saradnik Etnografskog instituta SANU Ivan ฤorฤevicฬ, koji se posebno bavi antropologijom sporta.
On smatra da pravi problem na stadionima predstavlja sprega defakto organizovanog kriminala i profesije navijaฤa i da tu neka vrsta drลพavne represije necฬe umanjiti problem.
โRiba se ฤisti od glave. Nisam siguran da cฬe uvecฬavanje represije, a vrlo verovatno i ugroลพavanje liฤnih podataka i svi ti pravni aspekti koji prate nadziranje od strane represivnog aparata, dati neki specijalan rezultat. Kao ลกto smo mogli da primetimo na utakmicama koje organizuje UEFA, poput Lige ลกampiona, incidenata nema i vrlo je jasno da mogucฬnost kontrole incidenata vecฬ postoji samo ลกto se ne primenjuje. Kljuฤno pitanje je zbog ฤega je to tako, a ne donoลกenje novih i sve represivnijih zakonaโ, tvrdi ฤorฤevicฬ.
Uspeh obraฤuna sa navijaฤima huliganima u Engleskoj, po oceni poznatog tamoลกnjeg sportskog novinara i publiciste Endrjua Dลพeningsa, jeste u raskrinkavanju glavnih ljudi u huliganskim grupama.
Da bi im se stalo na put, bila je potrebna dugoroฤna strategija, a veoma vaลพnu ulogu u tome imala je policija koja je ulazila u huliganske bande, otkrivala naฤin njihovog funkcionisanja i identifikovala voฤe i pokretaฤe. Na osnovu tih podataka, policija je kasnije, ciljano, mogla da juri glavne ljude meฤu huliganskim grupama. Tek potom dolaze stroge kazne zatvora, objasnio je svojevremeno Dลพenings.
Za uspeลกno sprovoฤenje engleskog zakona, za razliku od naลกeg koji je na papiru isto bio dovoljno oลกtar, po oceni ฤorฤevicฬa, presudna je drugaฤija situacija u Britaniji i Srbiji.
โSrbija nije Britanija. Kada je usvojen taj ฤuveni izveลกtaj koincidirao je sa ulaskom ogromne koliฤine novca u engleski fudbal. Najprostije reฤeno, promenila se struktura ljudi koji idu na utakmice. Karte su straลกno poskupele. Stadioni su postali trลพni centri, i vecฬ dugo vremena na utakmice Premijer lige idu ljudi koji su vrlo dobrog imovinskog stanja. Oni pripadaju srednjoj ili srednjoj viลกoj klasi engleskog druลกtva. U Srbiji to nije sluฤaj, niti moลพe bitiโ, objaลกnjava antropolog sporta, podsecฬajucฬi da najjeftinija karta za utakmicu Premijer lige iznosi 50 funti.
On, meฤutim, ukazuje na joลก jednu realnost engleskog druลกtva.
โDruga stvar koja se ฤesto zaboravlja je da huliganizam u Engleskoj postoji i dalje, samo ลกto se viลกe ne deลกava na stadionima i ne snima ga televizija. Navijaฤi huligani postoje. Oni gledaju utakmice po pabovima i tuku se po ulicama, ฤak i ispred stadiona. Nedavno je bio jedan priliฤno veliki incidentโ, ukazuje ฤorฤevicฬ.
Ljudi koji se pozivaju na engleski model i engleski zakon i misle da je tamo samo primenjena represija prema navijaฤima, suลกtinski ne razumeju kontekst, smatra sagovornik Sputnjika. Osnovni cilj zapravo je bio da se onim druลกtvenim slojevima iz kojih najฤeลกcฬe dolaze huligani ekonomski onemogucฬi da fiziฤki prisustvuju fudbalskim utakmicama, ลกto se i desilo, objaลกnjava on.
Da su โkrupne ribeโ kod nas ostale nedodirljive ukazuje i predsednik beogradskog Prekrลกajnog suda Milan Marinovicฬ. On je poฤetkom godine izjavio da โnije tajna da kod prekrลกajnog sudije najฤeลกcฬe zavrลกavaju obiฤni โvojniciโ ili navijaฤi poฤetnici, klinci kojima je to prva ili druga utakmicaโ, dok โvoฤe navijaฤa sede u VIP loลพamaโ. Problem se, po njegovoj oceni, moลพe reลกiti samo sveobuhvatnom akcijom, ako postoji druลกtveni konsenzus i ฤvrsta reลกenost.
I docent na Pravnom fakultetu beogradskog univerziteta Vanja Bajovicฬ smatra da represivnost zakona nije garancija da cฬe on dati rezultat i da je neophodno razvrgnuti spregu kriminala i huliganstva, zbog koje se i prethodni dovoljno oลกtar zakon nije sprovodio.
โU naลกoj javnosti vaลพi predrasuda da ako pooลกtrimo zakon i propiลกemo stroge kazne da cฬemo automatski suzbiti kriminalitet. Stroga kazna ne garantuje da cฬe se izgrednik uzdrลพati od vrลกenja kriviฤnog dela. To je i sa ovim zakonom. Koliko sam upucฬena, motiv za donoลกenje ovog zakona je nesprovodivost postojecฬeg. Nesprovodivost bivลกeg zakon opravdava se time ลกto nema dovoljno policije, a samo povecฬanje broja organa reda ne doprinosi suzbijanju kriminaliteta. ฤak naprotiv. Moลพe da proizvede kontrarezultat i dovede do joลก vecฬeg nasiljaโ, ukazuje Bajovicฬeva, docent na predmetu Kriviฤno procesno pravo.
A na pitanje moลพe li se zbog odredbe o obaveznom davanju liฤnih podataka, eventualno oฤekivati da doฤe do ocene ustavnosti ovog propisa, s obzirom na zakon o zaลกtiti podataka o liฤnosti, sagovornica Sputnjika kaลพe da to nije iskljuฤeno.
โAko je to naฤin da zaลกtitimo tuฤu slobodu i bezbednost tako ลกto cฬemo kontrolisati ko odlazi na utakmice, onda su to dva kontradiktorna ustavna naฤela. To cฬe Ustavni sud morati da reลกiโ, kaลพe Bajovicฬeva, ali i ukazuje na to da je u pitanju dobrovoljno davanje podataka zbog odlaska na utakmicu, na ลกta niko nikog ne primorava.
Zavisi i kako cฬe se ta odredba sprovoditi u praksi. Trebalo bi da policija uniลกti te podatke nakon dostavljanja. Ne sme da doฤe ni do kakvih zloupotreba, podvukla je Bajovicฬeva.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com