U Vaลกingtonu se obeleลพava 70. godiลกnjica osnivanja NATO-a, a veliki jubilej Alijanse โpadaโ baลก u trenutku u kom se taj savez suoฤava s oลกtrim kritikama lidera najvecฬe i najuticajnije zemlje-ฤlanice โ Sjedinjenih Drลพava.
U ovonedeljnom izdanju emisije โSvet sa Sputnjikomโ tema je bila NATO godiลกnjica, a gosti su bili profesor Boลพidar Forca, general u penziji, dr Slobodan Jankovicฬ sa Instituta za meฤunarodnu politiku i privredu i politikolog Aleksandar Pavicฬ.
U svetlu ฤinjenice da su zvaniฤnici zemalja NATO skupa u Vaลกingtonu poฤeli navoฤenjem ฤitavog spektra โruskih pretnjiโ, pitali smo ih: da li je borba protiv Rusije zapravo jedina svrha postojanja NATO-a?
Uz podsecฬanje da su u vreme pada Berlinskog zida dva procesa tekla paralelno โ prvi, dezintegracioni, koji je podrazumevao raspad Varลกavskog ugovora i SSSR-a, i drugi, integracioni, koji je znaฤio formiranje EU i proลกirenje NATO-a, general Forca kaลพe da je, prema njegovom miลกljenju, Alijansa u suลกtini opstala zahvaljujucฬi โpanamerikaniโ โ ameriฤkoj strategiji za vladanje svetom.
โAmerikancima je NATO bio preko potreban da ne bi morali sami da disciplinuju ostatak planete, uvodecฬi svoju hegemoniju. NATO je polako, od devedesetih, โgutaoโ nekadaลกnju tampon-zonu zemalja Istoฤne Evrope, primao je u svoje redove bivลกe sovjetske drลพaveโฆ Moskva je u to vreme bila svesna ลกta se u stvari deลกava, ali je bila zauzeta svojim problemima โ ฤeฤenijom i unutraลกnjim politiฤkim pitanjima. U poslednjoj deceniji proลกlog veka Rusija je ฤak uลกla u Partnerstvo za mir i svima je bilo jasno da nastoji da se ne sukobljava sa Zapadom i Amerikancima. Meฤutim, 1999. kada je, kako neki kaลพu, NATO โtrenirao vladanje svetom na namaโ, e to je trenutak u kojem se sve promeniloโ, kaลพe Boลพidar Forca.
U danaลกnje vreme, dodaje naลก sagovornik, SAD za svaki region sveta imaju tzv. โpresek stanjaโ โ od toga kakva je tamo opลกta situacija, preko toga ลกta tamo (loลกe) rade Rusija i Kina, do toga kako cฬe Vaลกington to uspeti da neutraliลกe.
โRusija je sada bezbednosni problem broj jedan za SAD, a samim tim i za NATO. Od 78 taฤaka NATO deklaracije sa samita iz Brisela proลกle godine, 30 odsto se odnosi na Rusiju! Danaลกnji NATO je, u suลกtini, produลพena ruka Amerike, jer Amerika ne moลพe sama da postigne to ลกto je zamislilaโ, objaลกnjava Forca.
Aleksandar Pavicฬ dodaje da je NATO-u potrebna pretnja da bi opstao i da su upravo sa tim ciljem lideri Alijanse bukvalno โizumeliโ Rusiju.
โZa NATO i da nema Rusa, trebalo bi ih izmisliti! Ali ja sam ubeฤen da se ne bi niลกta od ovoga desilo tako da nije bilo devedesetih i Jugoslavije. To je dovelo do toga da se Rusija probudi. Ali onda je najednom postala najvecฬa pretnja za NATO, kao i za vecฬi deo zapadnog sveta. Zanimljivo je da ลกto se viลกe Alijansa bliลพi ruskim granicama, to viลกe trubi o nekakvoj โruskoj pretnjiโ. Sve to je, po mom miลกljenju, teza za naivne, ali ono ลกto je tu veoma opasno, jeste nuklearni arsenal. I naravno, tu su sada nove tenzije, one koje je trebalo da nestanu s krajem Hladnog rataโ, kaลพe Pavicฬ.
Naลก sagovornik dodaje da je vojno-industrijski kompleks na Zapadu nakon raspada SSSR-a morao da potraลพi nove โzmajeveโ protiv kojih cฬe se boriti, kako bi opravdao svoje postojanje.
โPoฤelo je devedesetih, s navodnim projektom โvelike Srbijeโ; preลกlo se na bombardovanje, koje je probudilo Rusiju i sada su, vremenom, Rusi i Kinezi postali glavna bezbednosna, odnosno globalna pretnja. NATO je, faktiฤki, sรขm proizveo sve pretnje protiv kojih se danas navodno boriโ, zakljuฤuje Aleksandar Pavicฬ.
Upitan u kojoj meri ponaลกanje Donalda Trampa prema Alijansi, a pre svega prema njenim evropskim ฤlanicama, naruลกava odnose unutar tog saveza, Slobodan Jankovicฬ kaลพe da NATO vecฬ duลพe vreme trpi neslaganja i probleme, da nikada nije bio naroฤito jedinstven, ali da je u svojoj istoriji, u principu, jedino imao relativno skladne unutraลกnje odnose 1999. godine, u vreme kad je bombardovana SR Jugoslavija.
โOd tad je Alijansa angaลพovana na poslu โdrลพanja na okupuโ ameriฤkih vazala, partnera โ kako ih oni nazivaju, kako bi postojala neka vrsta kontrole od strane elite u Vaลกingtonu i jednim delom u Londonu. Dakle, ako i postoje unutraลกnji problem u Alijansi danas, to nije nuลพno neki veliki pokazatelj stvarnog stanjaโ, smatra Jankovicฬ.
General Forca dodaje da Trampu, u suลกtini, nije potrebna snaลพna Evropska unija, vecฬ snaลพan NATO.
โAmerika cฬe sve uraditi da opstane Alijansa, a ne Unija. U taj navodno odbrambeni savez, koji se raลกirio u sve druge sfere, Evropljani daju 41 milijardu dolara godiลกnje, a planira se da do 2024. godine to bude 100 milijardi. ฤak i zemlje u okruลพenju imaju to u svojoj vojnoj strategiji.โ
Pavicฬ dodaje da odnos Trampa i NATO-a od poฤetka jeste sloลพen, ali da je tzv. โduboka drลพavaโ uspela da predsednika, u poslednjih godinu dana, nekim veoma pametnim potezima spreฤi da Sjedinjene Drลพave โizvuฤeโ iz Alijanse. U tome je, kako kaลพe, izgleda presudna bila istraga o navodnom โruskom meลกanjuโ u ameriฤke izbore.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com