Dvadesetogodiลกnji rat u Avganistanu zavrลกio je pobedom talibana i poniลพavajuฤim porazom avganistanske meฤunarodno priznate vlade, a s njom i njenih ameriฤkih saveznika na koje se sve vreme oslanjala.
ล taviลกe, Islamska Republika Avganistan je i utemeljena 2004. uz pomoฤ SAD-a, odnosno NATO-ove misije koja je uz podrลกku Saveta bezbednosti UN-a pomagala u izgradnji nove avganistanske drลพave i obrani zemlje od talibanske pobune, nakon ลกto je talibanski reลพim sruลกen ameriฤkom invazijom 2001.
Ta je invazija, dobro je poznato, izvrลกena jer je tadaลกnji talibanski reลพim tokom skoro ฤitave svoje vladavine (od 1996. do 2001.) pruลพao utoฤiลกte Osami bin Ladenu i njegovoj dลพihadistiฤkoj organizaciji Al-Kaidi, koja je izvela najveฤi teroristiฤki napad 11. septembra 2001. Nakon ลกto je dala ultimatum talibanskom reลพimu da izruฤi Bin Ladena i ostale teroriste Al-Kaide i zatvori sve njihove kampove, administracija Dลพordลพa Buลกa mlaฤeg pokrenula je invaziju i u relativno kratkom roku zauzela zemlju.
Dvadeset godina kasnije talibani su trijumfalno umarลกirali natrag u Kabul nakon desetodnevne ofanzive ฤijoj se brzini ni sami nisu nadali. Ameriฤke, britanske i druge NATO snage uzalud su se borile protiv njih te dve decenije i pokuลกavale da osposobe avganistansku vojsku, a jedini konkretan uspeh bila je likvidacija Bin Ladena 2011. godine, i to u susednom Pakistanu, gde se u meฤuvremenu sklonio i gde ga je prema nekim tvrdnjama ลกtitila pakistanska obaveลกtajna sluลพba ISI, koja je navodno nastavila da pomaลพe i talibane, piลกe Index.hr.
Za odgovor treba otiฤi daleko u proลกlost
Ali, skoro od poฤetka rata protiv talibana, brojni kritiฤari ameriฤkog imperijalizma tvrde da se Amerika sa svojim saveznicima bori protiv neprijatelja kojeg je pre nekoliko decenije sama stvorila. Ta je teza s vremenom postala gotovo opลกteprihvaฤena, kao i srodna, ali neลกto novija teorija zavere prema kojoj je Amerika stvorila Islamsku drลพavu u Iraku i Siriji.
Stvar je tu neลกto sloลพenija i treba otiฤi malo dalje u proลกlost.
Taฤnije, u 1979. godinu, kad je Sovjetski Savez izvrลกio invaziju na Avganistan kako bi preuzeo direktnu kontrolu nad Demokratskom Republikom Avganistan. Ta zemlja veฤ je imala komunistiฤki reลพim koji je doลกao na vlast puฤem 1978. – u kojem je sruลกen i ubijen predsednik Muhamed Daur Kan koji je sam doลกao na vlast puฤem 1973. u kojem je sruลกena vek duga avganistanska monarhija, s kraljem Daoudom Kanom na ฤelu, i uspostavljena sekularna republika.
Ali sovjetska invazija bila je odgovor na joลก jedan puฤ u kojem je jedan komunistiฤki voฤa, Hafizulah Amin, ubio drugog, Nura Muhameda Tarakija. Sovjeti, koji su se plaลกili da ฤe Amin raskinuti veze s Moskvom i okrenuti se Pakistanu i Kini, smaknuli su ga i postavili svoje lojaliste na vlast.
Antikomunistiฤka pobuna koja je veฤ bila u toku, isprovocirana brutalnim „crvenim terorom“, samo je eskalirala i usmerila se na sovjetske okupacijske snage. Koalicija antisovjetskih pobunjenika, koja je dobila ime mudลพahedini (termin za muslimane koji vode sveti rat, odnosno dลพihad) poฤela je dobivati izdaลกnu pomoฤ u finansijama, zalihama, naoruลพanju i obuci od Pakistana, Saudijske Arabije i drugih arapskih monarhija, SAD-a, Velike Britanije, ali i Kine.
CIA je pomagala mudลพahedinima u ratu protiv sovjetske okupacije Avganistana
CIA i ISI, ameriฤka i pakistanska obaveลกtajna agencija, imale su u tome kljuฤnu ulogu. Posebno se istiฤe ฤinjenica da je SAD, kroz CIA-inu tajnu operaciju Ciklona, snabdevao mudลพahedine i ruฤnim bacaฤima protivvazduลกnih projektila Stinger, koji su odigrali moลพda i presudnu ulogu u ovom ratu i konaฤnom porazu Sovjeta. SAD je troลกio na stotine miliona dolara godiลกnje sve do kraja ovog brutalnog rata u kojem je poginulo oko 15 hiljada sovjetskih vojnika, oko 90 hiljada mudลพahedina, ali i od pola do ฤak dva miliona avganistanskih civila.
To je prvenstveno bila posledica brutalnog razaranja i pokolja od strane sovjetske vojske i njenih saveznika. Poreฤenja radi, u dvostruko duลพem ratu koji je NATO vodio protiv talibana poginulo je oko 50 hiljada civila, i to uglavnom kao ลพrtava talibana, prema podacima UN-a.
Zbinjev Bลพeลพinski, tadaลกnji savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika Dลพimija Kartera i jedan od najvaลพnijih stratega ameriฤke vanjske politike za vreme Hladnog rata, u naknadnom intervjuu 1997. objasnio je da je ameriฤki cilj bio da „uvuku Rusiju u avganistansku zamku“. Karterov naslednik Ronald Regan ฤak je i primio mudลพahedinske voฤe u Belu kuฤu 1983.
„Imamo priliku da SSSR-u damo njihov sopstveni Vijetnamski rat“, napisao je pak Bลพeลพinski u pismu Karteru odmah nakon sovjetske invazije, aludirajuฤi na ameriฤko poniลพavajuฤe povlaฤenje i poraz u Vijetnamu nakon skoro deset godina ratovanja s komunistiฤkom gerilom koju su podrลพavali SSSR i Kina.
Zanimljivo, nekoliko godina kasnije, pri kraju Sovjetsko-avganistanskog rata, sliฤna tvrdnja mogla se ฤuti u jednom holivudskom filmu – Rambu 3, ฤija se radnja odvija upravo u tom ratu, pri ฤemu glavni lik kojeg glumi Silvester Stalone pomaลพe upravo mudลพahedinima u borbi protiv sovjetskih okupatora.
„Imali smo svoj Vijetnam. Sad ฤete vi imati svoj“
„Znate da neฤe biti pobede. Svaki dan vaลกa ratna maลกina gubi tlo pred slabo naoruลพanim i slabo opremljenim borcima za slobodu. Ali ฤinjenica je da ste potcenili svoje suparnike. Da ste prouฤili istoriju, znali biste da se ovi ljudi nikad nisu predali nikome. Radije bi umrli nego bili robovi osvajaฤkoj vojsci. Ne moลพete pobediti takve ljude. Mi smo pokuลกali. Imali smo svoj Vijetnam. Sad ฤete vi imati svoj“, kaลพe u tom filmu ameriฤki pukovnik Trautman ruskom oficiru koji ga je zarobio.
Ironiฤno, na kraju su i Amerikanci dobili svoju reprizu Vijetnamskog rata upravo u Avganistanu, a prizori pada i haotiฤne evakuacije iz Kabula neodoljivo podseฤaju na sliฤan pad Sajgona (danaลกnjeg Ho ล i Mina) 1975. nakon ameriฤkog povlaฤenja.
A upravo se taj film ฤesto spominje na druลกtvenim mreลพama kao simbol nepromiลกljene i destruktivne ameriฤke politike intervencija i „ลกirenja demokratije“. Teza otprilike glasi: Amerikanci su pomagali talibane kad su se borili protiv Sovjeta osamdesetih, a onda su se sami morali boriti protiv njih nakon napada 11. septembra.
Ali, je li zaista tako? Istina je da su se mnogi originalni voฤe talibana i njihovi borci borili u Sovjetsko-avganistanskom ratu na strani mudลพahedina, meฤu njima i sam mula Muhamed Omar, osnivaฤ talibana, koji je umro 2013. u Pakistanu,
Talibani su nastali pet godina nakon kraja rata sa Sovjetima
Ali isto tako je istina da su talibani kao organizirani pokret nastali tek 1994. – pet godina nakon sovjetskog povlaฤenja i dve godine nakon ลกto su mudลพahedini pobedili komunistiฤki reลพim Muhameda Nadลพibulaha. Talibani su osnovani usred graฤanskog rata koji je usledio nakon pada Nadลพibulaha i graฤanskog rata koji je usledio meฤu razliฤitim frakcijama mudลพahedina.
Oni su i obesili Nadลพibulaha na trgu u Kabulu kad su preuzeli vlast 1996. i uspostavili svoju srednjovekovnu teokratiju, odnosno ekstremni ลกerijatski zakon, sa sistematskim smaknuฤima ลพena, manjina, politiฤkih protivnika i zabranom svega, od obrazovanja do muzike.
Pakistanski ISI, koji je saraฤivao s CIA-om, zaista je osamdesetih vrbovao, naoruลพavao i obuฤavao radikalne islamiste da se bore protiv Crvene armije – i iz Avganistana iz drugih muslimanskih zemalja. ISI je finansirao i izgradnju fundamentalistiฤkih medresa (islamskih verskih ลกkola) u kojima su se mladi Avganistanci radikalizovali.
U tome je ulogu odigrao i sam Bin Laden, Saudijac koji je svojim porodiฤnim bogatstvom i sredstvima prikupljenim od drugih bogatih Arapa takoฤe finansirao strane, uglavnom arapske dobrovoljce u ratu. Ipak, ameriฤki vladini i obaveลกtajni zvaniฤnici, kao i istraลพivaฤki novinari kao ลกto je Peter Bergen, tvrde da SAD nikad nije finansirao te strane dobrovoljce od kojih je Bin Laden godinama kasnije formirao Al-Kaidu i okrenuo se meฤunarodnom terorizmu.
This image of Ronald Reagan meeting with the Afghan mujahideen at the White House who were fighting the Soviets in 1985 is quite poignant, and entire course of international relations by itself, considering US is withdrawing from #Afghanistan today after a 20-year long war… pic.twitter.com/T84LxpLxCX
— Kabir Taneja (@KabirTaneja) July 3, 2021
Amerika nije stvorila talibane
U svakom sluฤaju, jasno je da Amerika nije stvorila talibane – koji su, vredi ponoviti, nastali pet godina nakon ลกto je rat protiv Sovjeta, a s njim i ameriฤka vojna pomoฤ, zavrลกio. Uostalom, oni koji tvrde da je ta ฤinjenica nebitna jer su talibani, u neku ruku, nastali iz mudลพahedina, moraju objasniti ฤinjenicu da je iz mudลพahedina nastao i Severni savez, koalicija koja se borila protiv talibana i nastavila da kontroliลกe sever zemlje sve do invazije, kada se borila zajedno s Amerikancima.
Pre nego ลกto su talibani pobedili u graฤanskom ratu i preuzeli vlast u veฤini zemlje, Masud se zalagao za utemeljenje demokratskog procesa u Avganistanu, ali rat s talibanima i njihova pobeda uniลกtili su sve ลกanse za tako neลกto. Kao ni Sovjeti pre njih, ni talibani nisu uspeli da osvoje dolinu Pandลพir koju je Masud drลพao. Na kraju su ga ubili teroristi preruลกeni u novinare u bombaลกkom napadu koji su po svemu sudeฤi organizovali talibani ili Al-Kaida, samo dva dana pre 11. septembra, prenosi Index.
Tokom vladavine talibana i njegove autonomne vlasti na severu – koja je bila utemeljena na demokratskim institucijama – izjavio je da su mu talibani u viลกe navrata nudili poloลพaj u vlasti kako bi ga zaustavili. Odbio ih je zbog, kako je rekao, nesavladivih razlika izmeฤu njihove ideologije i njegovog sopstvenog prodemokratskog pogleda na druลกtvo.
Ne, posveta na kraju Ramba 3 nije promenjena nakon 11. septembra
Za kraj, valja razbiti joลก jedan mit vezan uz veฤ spomenuti holivudski film. Naime, veฤ niz godina na internetu kruลพi glasina da je kraj Ramba 3 izmenjen jer je nakon napada 11. septembra i poฤetka rata protiv talibana, kako se to kaลพe, loลกe ostario. Prema toj glasini, na kraju filma bila je originalna posveta „hrabrim mudลพahedinskim borcima Avganistana“, ali je naknadno promenjena u posvetu „galantnom narodu Avganistana“.
Meฤutim, kako je objaลกnjeno u analizi na YouTube kanalu AngelDust i na veb stranici Latestly, za to jednostavno nema dokaza. Osim screenshota posvete mudลพahedinima koji kruลพi druลกtvenim mreลพama, a koji je lako mogao biti montiran, ne postoji snimak filma ili njegovog kraja s takvom posvetom. ล taviลกe, originalne recenzije filma u Njujork Tajmsu i drugim novinama iz 1988. citiraju upravo „posvetu galantnom narodu Avganistana“, a ne „hrabrim mudลพahedinskim borcima“.
Zanimljivo je, doduลกe, da Rambo 3 ima alternativni kraj u kojem Staloneov lik, umesto da ode iz zemlje, ostaje s mudลพahedinima da bi se dalje borio protiv Sovjeta.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com