Prema poslednjim podacima SAD gube trgovinski rat โ disbalans u trgovini izmeฤu Amerike i Kine je dosegao rekordne cifre. Prema podacima za septembar ove godine, suficit Pekinga iznosi 34,13 milijardi dolara, ลกto je za tri milijarde viลกe nego u avgustu.
Sa druge strane, deficit trgovinskog balansa SAD sa Kinom je zaย devet meseci ove godine iznosio 225,79 milijarde dolara, dok je zaย isti period proลกle godine iznosio 196.
Ameriฤki struฤnjaci ovu situaciju objaลกnjavaju time ลกto ameriฤke kompanije povecฬavaju svoje zalihe iย uลพurbano kupuju kineske proizvode jer se plaลกe daย bi Vaลกington mogao joลก viลกe daย zaoลกtri odnose sa Pekingom iย da uvede dodatne daลพbine naย uvoz kineske robe.
Meฤutim, nije to jedini faktor koji je uticao naย povecฬanje disbalansa, vecฬ je Peking uspeo daย pronaฤe naฤin kako daย mimoiฤe namete koje je Vaลกington uveo Kini.
Naime, kineski proizvoฤaฤi su poฤeli svoje proizvode daย izvoze preko Malezije iย Singapura, iย to poย starim cenama. Iz tog razloga Kinezi su formirali ฤitav niz kompanija-posrednika u juลพnoazijskim lukama sa centrom naย malezijskom ostrvu Penang.
Primera radi, poลกto je Tramp uveo carinu naย kineski ฤelik, odjednom se uย Americi pojavila singapurska alternativa tom proizvodu, iย to poย starim kineskim cenama. Kako su utvrdili ameriฤki carinici, reฤ je oย falsifikaciji kodova iย o proizvodima bezย oznake โnapravljeno uย Kiniโ.
Meฤutim, ameriฤki carinici nisu uย stanju daย provere baลก sve proizvode koji dolaze izย Azije, upravo zato cฬe kineski proizvodi preko Singapura iย Malezije, ali iย Vijetnama, Tajlanda, Burme iย Indonezije iย dalje pristizati naย ameriฤko trลพiลกte.
Upravo takva shema umanjuje ลกanse Amerike daย ostvari pobedu uย ovom trgovinskom ratu izmeฤu Vaลกingtona iย Pekinga. ฤak iย ako se umanji trgovinski balans izmeฤu SAD iย Kine, adekvatno cฬe se povecฬati balans izmeฤu SAD iย tih drugih juลพnoazijskih zemalja.
Sa druge strane, Kinezi uลพurbano rade naย tome daย zamene uvoz izย Amerike naย proizvode izย drugih zemalja, aย tome uย prilog ide iย najavljena nova mera kojom cฬe se umanjiti uvozne daลพbine zaย sve zemlje koje uฤestvuju uย takozvanom โreลพimu favorizovane trgovineโ, aย to su pre svega Rusija, Nemaฤka, Australija, Brazil, Malezija, Juลพna Koreja i Japan.
To se, naravno, nimalo neย dopada ameriฤkim kompanijama, stoga su iย pokrenuli kampanju podย nazivom โTarife udaraju uย srce zemljeโ, koja zaย cilj ima daย obelodani ลกta sve sa sobom nosi ovaj trgovinski rat iย koliko cฬe to po dลพepu osetiti upravo ameriฤki potroลกaฤi.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com