Od čega živi Kim Džong-Un i koliko je „težak“? Građane priprema na moguću glad a sebi kupuje jahte

Kim Džong-Un, na crveni tepih na vojnim paradama redovno izlazi iz najluksuznijih Mercedesa. Ništa čudno za predsednika, samo u slučaju vrhovnog vođe ove zatvorene nacije, ko mu prodaje takve stvari, pita se CNN? Severna Koreja pod teškim je međunarodnim sankcijama, a Kim svejedno nastavlja da živi krajnje luksuzno. Nedavno je nabavio snažnu i bogatu belu jahtu, pa i opremu za uređivanje luksuznog skijaškog odmarališta. Samo u 2012. Severna Koreja uvezla je luksuznih dobara u vrednosti od 645,8 milijuna dolara. Koliki je to udeo u ukupnom uvozu pokazuje podatak od 3,47 milijardi dolara iz 2015. godine. A ako se makne udeo Kine, dolazi se do toga da je Severna Koreja iz celog ostatka sveta uvezla više luksuznih stvari nego svega ostalog, podaci su MIT-a. Kako je moguće da vođa zemlje, koji je prošle godine upozorio građane da se pripreme na moguću glad, priušti sebi ovakav luksuz?

Stručnjaci kažu da ovakvu trgovinu Kim finansira preko svoje sopstvene banke u koju se slivaju ilegalni poslovi Pjongjanga širom sveta. Severnu Koreju optužuju da hakuje banke, prodaje oružje, diluje drogu, krivotvori novac, čak da krijumčari ugrožene vrste, što sve donosi stotine miliona dolara. Taj novac služi i za plaćanje nacionalnog nuklearnog i raketnog programa, za koje Pjongjang smatra da mu trebaju kako bi se odbranio pokušajima SAD-a da sruši režim. Severnokorejski nuklearni program se razvija uprkos sankcijama i ta zemlja opire se svim američkim pokušajima da ispregovara program denuklearizacije.

„Severna Koreja otvoreno je kršila međunarodni zakon sa svojim nuklearnim eksperimentima, ilegalnom prodajom i razvijanjem nuklearnog programa“, kaže republikanski kongresmen Dag Lamborn. U stvarnosti je nemoguće pratiti sve te ilegalne tokove novca koliko su skriveni. Ipak, 2008. Kongresna služba za istraživanja navela je da ta zemlja godišnje iz ilegalnih poslova može prikupiti između pola i jedne milijarde dolara.

„Severna Koreja će prodati sve bilo kome ko za to plaća“, kazao je na nedavnom panelu Entoni Rugiera, bivši zamenik direktora američkog ministarstva finansija. Tim novcem finansira se i nuklearni program i luksuzni život elita u zemlji, držeći ih zadovoljnim uprkos sankcijama, čime Kim prevenira pokušaje rušenja i time cementira svoju vlast.

„Taj prihod ide direktno na bankovni račun severnokorejskog vođstva. Ako bi se to preseklo, mogao bi se zadati neproporcionalno snažan udarac u odnosu na količinu novca“, kazala je Šina Gretens, profesorka Univerziteta u Misuriju, koja je problem proučavala zadnjih decenija. Analitičari smatraju da bi Donald Tramp, u pokušajima da pritisne Kima na pregovore, trebao da ide tragom tog novca. Samo, to bi se moglo pokazati komplikovanim. „To je režim koji je jako vešt u pronalaženju novih, maštovitih načina za ilegalno zarađivanje. Nekad naprosto pronađu nove poslove, nekad se samo presele drugde u svetu. Ako želite Severnu Koreju tako da pritisnete, morate uništiti njihovu sposobnost prilagođavanja“, kazala je Gretens, a prenosi Express.

Stariji Kim bio je veliki fillmofil, obožavalac Džejmsa Bonda, a analitičari kažu da je iz špijunskih trilera izvlačio ideje o pokušajima atentata neprijatelja pomoću naliv pera, da je otimao filmske zvezde kako bi pokrenuo nacionalnu filmsku industriju, ono što se zna kao „Ured 39“. Američko ministarstvo finansija za taj ured kaže da „služi kao kritična podrška vođstvu zemlje kroz ilegalne aktivnosti i vođenje tajnih fondova“. Administracija Baraka Obame pokušala je svojim sankcijama da udari na „Ured 39“, ali se čini da nije uspela da ga zaustavi.

Američki državni sekretar Reks Tilerson kazao je da će SAD pokušati da udari na Severnu Koreju tako što će kažnjavati treće zemlje koje pomažu Pjongjangu da krši sankcije. Tilerson nije precizirao kako namerava da natera treće zemlje da sarađuju, deo strategije uključuje nagovaranje zemalja širom sveta da snize diplomatske odnose sa Pjongjangom. „Severna Koreja u mnogim zemljama diplomatski je prisutna snažnije nego što bi to objektivno trebalo“, kazao je Patrik Marfi, zamenik pomoćnika sekretara iz Ureda za istočnoazijska i pacifička pitanja Stejt departmenta.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com