Najpoznatiji fiziฤar sveta, profesor Stiven Hoking preminuo je u 77. godini ลพivota u svom domu u Kembridลพu, u Britaniji. Kako je saopลกtila njegova porodica, Hoking je preminuo mirno, rano ujutru u sredu, okruลพen najbliลพima, prenose britanski mediji
„Duboko smo oลพaloลกฤeni. On je bio veliki nauฤnik i izvanredan ฤovek, ฤije ฤe nasleฤe ลพiveti godinama“, saopลกtila su njegova deca Lusi, Robert i Tim.
Britanski nauฤnik je stekao svetsku slavu zbog svog rada na crnim rupama i teoriji relativiteta, a iza sebe je ostavio niz dela od kojih je najpoznatija knjiga „Kratka istorija vremena“.
Hoking je tokom karijere razotkrio neke od najzamrลกenijih tajni kosmosa, uprkos tome ลกto mu je sa 22 godine otkrivena amiotrofna lateralna skleroza (ALS) zbog koje je veฤi deo ลพivota proveo u kolicima, potpuno nepokretan, primoran da komunicira pomoฤu kompjutera i glasovnog sintizajzera.
Iako su mu lekari predviฤali joลก samo nekoliko godina ลพivota, profesor Hoking je joลก viลกe od pola veka fascinirao nauฤnu i „obiฤnu“ javnost svojom sposobnoลกฤu da komplikovane stvari „prevede“ na jezik obiฤnih ljudi, zainteresuje ih za nauku, ali i da svojim kolegama otkriva nove horizonte.
„Jednom je rekao, ne bi ovo bio neki kosmos, da nije dom ljudima koje voliลก. Nedostajaฤe nam zauvek“, saopลกtila je njegova porodica.
Hoking je roฤen 1942. godine u Oksfordu, zavrลกio je prirodne nauke na ฤuvenom oksfordskom univerzitetu 1959, a doktorirao je na Kembridลพu.
Knjigu „Kratka istorija vremena“ objavio je 1988. godine, a ona je prodata u viลกe od 10 miliona primeraka. Njegov ลพivot je opisan u filmu „Teorija svega“ 2014. godine, koji je doneo Oskara za glavnu ulogu Ediju Redmejnu.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com