Muslimani necฬe pristati na Makronov koncept o โsekularnosti i slobodiโ, oni burno reaguju na uvrede sa kojima su pravoslavni hriลกcฬani nauฤili da ลพive, a pred kojima se rimokatolici povlaฤe. Burne reakcije podrazumevaju i terorizam, jezive izlive mrลพnje, slike iz Pariza i Beฤa koje nikoga ne ostavljaju ravnoduลกnim.
Razmiลกljanje Zahara Prilepina: โPorodica doลพivljava teลกka vremena. Savremeni svet ulaลพe suviลกe da bi je uniลกtio. ฤovek, kako se objaลกnjava, ne duguje nikom niลกta โ slobodan je od otadลพbine, jezika, od svoje ลพene i svoje dece.โ Pisac ne dodaje, to se podrazumeva: savremeni ฤovek slobodan je i od Boga.
Umesto rukovoฤenja pravilima koja dolaze od ฤovekolikog Boga, piลกu se zakoni po merilima bogolikog ฤoveka. Obezboลพavanje zapadnog, nekocฬ hriลกcฬanskog sveta, traje vecฬ dugo. Sada dostiลพe svoj vrhunac.
Papa Francisko podrลพava legalizaciju istopolnih brakova. I to nije prva kontradiktornost izreฤena u njegovim javnim istupima. Naprasna abdikacija Benedikta XVI dobija svoj puni smisao. Preostala pastva nemo i zbunjeno posmatra ove najave, verujucฬi da cฬe teza o hriลกcฬanskim korenima zapadne kulture biti odbranjena sama od sebe.
Sergej Jesenjin jadikuje: โKako je straลกno ลกtoย duลกaย prolazi, kao mladost, kaoย ljubavโ. Osvrcฬucฬi se na ove reฤi Prilepin dodaje: โNajpre ti ฤuvaลก svoju duลกu, a posle tvoja duลกa ฤuva tebe. U saฤuvanoj duลกi ลพiveย anฤeli. Kada nam slikaju kako oni lete iza naลกih leฤa, obmanjuju nas. Anฤeli se gnezde u nama. Samo, oni ne mogu da ลพive na ฤubriลกtu.โ
Savremeni zapadni kulturni obrazac odavno ne poฤiva na hriลกcฬanskom. Nema duhovnosti, vecฬ profitabilnosti. Nema dobrote, vecฬ korisnosti. Nema saosecฬajnosti stvorene od anฤela koji se u ฤoveku gnezde, vecฬ saลพaljenja definisanog po arลกinima prosvetiteljstva.
Pojmovi razuma i slobode dobili su nova znaฤenja. Religijsko je proglaลกeno nerazumnim i neslobodnim. Otuda i zakljuฤak da se pomenuta pastva moลพe teลกko odbraniti. Ovo je doba agresivnog bogoborstva, rasturanja zajednica, pritisaka na pojedince joลก od predลกkolskog uzrasta. Verovati nije razumno, nema tu racionalnosti, Bog ne daje slobodu, religija od ฤoveka stvara zatoฤenika.
Ipak, za razliku od progresivne dehristijanizacije Zapada, detektovan je i dijametralno suprotan proces na Istoku. Tu se za bogoborce javlja problem, koji je jednako stvarย geopolitike, koliko i ideologije โmodernostiโ.
Udar na pravoslavlje, uobiฤajen kroz niz ciljano finansiranih kampanja koje se uporno vode i suลกtinski svode na razaranje porodice i tezu da nikada necฬemo postati moderni, samim tim niย materijalno bogatiย niย profesionalno uspeลกni, ukoliko se ne okrenemo profitabilnosti i korisnosti, doลพivljava vrhunac nesretnom zloupotrebom vaseljenskog poglavara u projektu totalne fragmentacije pravoslavnog sveta.
Odliฤni saveznici u tom poslu su deklarisani ateisti, predsednici i premijeri pojedinih drลพava.
Muhamedanci protiv Makronovog koncepta
Ali, joลก vecฬi problem za bogoborce predstavlja islam. Sposobnost hitre mobilizacije muhamedanaca, od Bangladeลกa na istoku do Turske na zapadu posle samo jedne izjave predsednika Francuske jeste neverovatna. Muslimani necฬe pristati na Makronov koncept o โsekularnosti i slobodiโ, oni burno reaguju na uvrede sa kojima su pravoslavni hriลกcฬani nauฤili da ลพive, a pred kojima se rimokatolici povlaฤe. Burne reakcije podrazumevaju i terorizam, jezive izlive mrลพnje, slike iz Pariza i Beฤa koje nikoga ne ostavljaju ravnoduลกnim.
Ne deluje tako na prvi pogled, ali –ย terorizamย postaje glavnaย pretnjaย islamu. U govorima punim samopouzdanja, razni imami poruฤivali su kako buducฬnost sveta pripada islamu! Terorizam kaoย sredstvo, pa joลก doฤekan sa simpatijama meฤu delom verujucฬih, gura islamski svet ka politiฤkoj izolaciji, te poslediฤno geografskoj periferizaciji i dugoroฤnoj ekonomskoj stagnaciji.
Iz takve pozicije, u geopolitiฤkom kontekstu pasivne, muslimanske zemlje necฬe mocฬi da se odbrane pred organizovanim bogoborstvom. Zajednica joลก dugo moลพe pruลพati neki vid otpora, ali cฬe se on ispoljavati sve vecฬim nasiljem, apsolutno neprihvatljivim za ostatak sveta i konaฤno dovesti do neumitnog kraja koji je, vodecฬi se neลกto drugaฤijom logikom, opisao Semjuel Hantigton pre ฤetvrt veka: sukobom civilizacija! Zapravo, joลก taฤnije, sukobom jedneย civilizacijeย protiv svih ostalih!
Treba li napominjati kako cฬe se to zavrลกiti!? Brojni teoretiฤari vrlo ubedljivo objaลกnjavaju da se koreni nasilnog nalaze i u eshatoloลกkom, ili u politiฤkoj dimenziji muhamedanstva, ili u uฤenjima pojedinih verskih lidera, a Amin Maluf problem posmatra iz istorijske perspektive, opisujucฬi koliko su odreฤeni dogaฤaji traumatizovaliย muslimanska druลกtva. O krstaลกkim ratovima, davno zaboravljenim u zapadnom svetu, na Bliskom istoku se i danas raspravlja.
U svemu ovome ima istine. Ali je i istina da cฬe se preostaleย hriลกcฬanske zajedniceย mnogo teลพe suprotstaviti fenomenu globalnog bogoborstva bez nekog oblika saradnje sa muslimanima.
Uvreลพen i ลกiroko rasprostranjen stav meฤu muslimanima da je ovo ลกto gledamo โrat hriลกcฬanskog i muhamedanskogโ sasvim je naopak i netaฤan. Ovo ลกto gledamo je rat bogolikog ฤoveka protivย ฤovekolikog Boga. I tom bogolikom ฤoveku, tom โMakronuโ,ย sasvim je svejedno kom Bogu se vernici mole. Ovo ลกto gledamo je pokuลกaj izgradnje atomizovanog postreligijskog druลกtvenog sistema. Ovo ลกto gledamo je, na svom koncu, pretvaranje sveta u veliko ฤubriลกte. Nema duลกe, nema anฤela.
Sukob ili saradnja civilizacija
Tome se otpor ne moลพe pruลพati burnim reakcijama, terorizmom. Ako se tim putem krene, zavrลกicฬemo u sukobu civilizacija. Tome se otpor mora pruลพati upornom odbranom vrednosti, tumaฤenjem razuma i slobode u punom i pravom, a ne laลพnom i krivotvorenom znaฤenju. Tome se otpor moลพe pruลพati ne sukobom, vecฬ saradnjom civilizacija. Odbranom porodice, pre svega.
Da bi se u tom pravcu krenulo, muslimanske zajednice moraju se ukljuฤiti u osudu i borbu protiv nasilja. Da bi se u tom pravcu krenulo, hriลกcฬanske zajednice moraju se ukljuฤiti u borbu protiv omalovaลพavanja vrednosti jedne monoteistiฤke religije. Skaradne karikature proroka Muhameda nisu odraz toboลพnje slobode, vecฬ su uvreda i nipodaลกtavanje, gaลพenje po dostojanstvu verujucฬeg ฤoveka.
Naravno, pokuลกaj preokreta postojecฬih trendova deluje kaoย utopija. Bliลพi smo sukobu nego saradnji. Dugo je sve ovo spremano, nemogucฬe je vreme vratiti u nazad.
Neลกto se, ipak, mora pokuลกati. U suprotnom, bicฬe joลก gore! Najpre cฬe biti ratova i nasilja. Potom cฬe ljudi ostati bez duลกe.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com