Svet pred velikom krizom: Tri scenarija ruskih eksperata

Novi talas ekonomske krize zapljusnucฬe svet 2025-2026. godine, navodi se u izveลกtaju ruskog Centra za makroekonomske analize i kratkoroฤne prognoze (CMAKP). Prema miลกljenju ekonomista, trenutni monetarni podsticaj cฬe dati vetar u leฤ‘a trลพiลกtima, ลกto cฬe vremenom dovesti do njihovog pregrevanja. Privredu moลพe da โ€žohladiโ€œ samo cikliฤna recesija.
Eksperti smatraju da bi kriza u razvijenim zemljama mogla poฤeti i neลกto ranije. Po miลกljenju analitiฤara, tri unutraลกnja scenarija za Rusiju predviฤ‘aju novu industrijalizaciju, socijalni preokret ili stabilizaciju. Glavni problemi u tom periodu cฬe biti borba sa siromaลกtvom i povecฬanje radne produktivnosti.

Pogled u buducฬnost
Prema glavnom scenariju razvoja svetske ekonomije, eksperti CMAKP prognoziraju kraj pandemije sredinom 2021. godine, tempo rasta svetskog BDP-a na nivo od ฤetiri procenata godiลกnje i povecฬanje cena nafte na 82-85 dolara za barel do kraja decenije.
Konzervativni scenario, koji je u izveลกtaju oznaฤen kaoย scenario โ€žstrukturne krizeโ€œ, pretpostavlja da cฬe se pandemija nastaviti do sredine 2022. godine, stope rasta BDP-a cฬe biti na nivou 2-3 procenta godiลกnje i prelazak na niลพe cene nafte od 50 do 55 dolara za barel u prvoj polovini decenije, uz povecฬanje do 65 dolara do 2030. godine.

Obe varijante prognoze za narednu deceniju objedinjujuย cikliฤnu recesiju, koja cฬe se prema miลกljenju ekonomista CMAKP dogoditi sredinom 2020-ih godina. U osnovnom scenariju ona cฬe se dogoditi kao posledica pregrevanja trลพiลกta zbog monetarne stimulacije, a u konzervativnom scenariju cฬe biti logiฤni nastavak duลพniฤke krize, koja cฬe nastati u zemljama juลพne Evrope i Turske nakon dugotrajne pandemije. Na ovaj naฤin cฬe 2025. godine stopa svetskog BDP-a pasti na jedan do dva procenta.

Dinamika ruske ekonomije zbog svoje orijentacije na izvoz sirovina bicฬe stabilnija: bruto proizvod na desetogodiลกnjem nivou cฬe rasti godiลกnje od jedan i po do dva procenta, a tokom krize cฬe se pribliลพiti nuli, navode u CMAKP-u. Najvaลพniji za razvoj ekonomije cฬe biti โ€žฤvor problemaโ€œ, koji je povezan sa nivoom blagostanja stanovniลกtva i borbom protiv siromaลกtva.

Pored toga,ย ekonomski uspeh Rusijeย cฬe odrediti nivo zaposlenosti stanovniลกtva i radne produktivnosti.

Oslanjajucฬi se na te pretpostavke, eksperti CMAKP su napravili tri scenarija za Rusiju do 2030. godine.

Prvi scenario pod nazivom โ€žnova industrijalizacijaโ€œ predviฤ‘a realizaciju osnovne prognoze ekonomskog rasta u svetu, zahvaljujucฬi kojoj cฬe se u Rusiji pojaviti aktivna stimulacija investicija, tehnoloลกki preporod proizvodnje i rast radne produktivnosti. To cฬe dovesti do povecฬanja plata i potroลกnje. Ekonomisti navode da cฬe vodecฬu ulogu u takvom scenariju odigrati privatni biznis, dok cฬe drลพava formirati โ€žokvir oko koga cฬe se koncentrisati celokupan organizam nove ruske ekonomije koja cฬe poฤeti intenzivno da se razvijaโ€œ.

Drugi scenario โ€žsocijalni preokretโ€œ predviฤ‘a osiguranje ekonomskog rasta u Rusiji uz pomocฬ povecฬanja plata u javnom sektoru, kao i minimalnih zarada i penzija. Ovakvi potezi cฬe imati povoljne posledice kako za stanovniลกtvo, tako i za potroลกnju, uticacฬe i na prihode kompanija. To cฬe usporiti modernizaciju proizvodnog aparata i uticati na trgovinski balans kroz ubrzano povecฬanje uvoza.

I na kraju trecฬi scenario je โ€žstabilizacijaโ€œ koja cฬe postati reakcija na strukturnu krizu u svetskoj ekonomiji i karakterisacฬe je nedostatak eksplicitnih akcija za podsticanje rasta i supstituciju uvoza. Poslednje cฬe faktiฤki biti jedini logiฤni prioritet Rusije.

Autori prognoza smatraju da na realizaciju spomenutih scenarija moลพe uticati mogucฬ gubitak socijalne stabilnosti u zemlji zbog smene generacija, naglog rasta nezaposlenosti i rizika od vojnih konflikata.

Ranije je Ministarstvo ekonomije objavilo novu prognozu socijalno-ekonomskog razvoja, u skladu sa kojom cฬe u srednjoroฤnoj perspektivi nastupitiย usporeniji tempo rasta svetske ekonomijeย od dva i po do tri procenta pod uticajem nagomilanog strukturnog disbalansa. BDP Rusije u 2021. godini cฬe se uvecฬati za 2,9 procenata, u 2022. godini za 3,2 procenta, a u 2023. godini i 2024. godini za tri procenta.

Sigurna kriza
Centralne banke vode fleksibilnu novฤano-kreditnu politiku, drลพecฬi kamatne stope ispod ravnoteลพe, naveo je ลกef aktiva โ€žBKS Svet investicijaโ€œ Andrej Rusecki. Posle krize 2020. godine javni i korporativni dug je porastao do nivoa, koji je bio samo u trenutku okonฤanja Drugog svetskog rata. Pitanjeย pooลกtravanja monetarne politikeย je pitanje vremena, smatra ekspert.

โ€žOd 1990. godine sve krize su nastale nakon ลกto su Federalne rezerve povecฬale kamatne stope. U skladu sa prognozama, Sjedinjene Ameriฤke Drลพave i Evropska centralna banka cฬe tome pristupiti posle 2022. godine, odnosno Rusija ima tri-ฤetiri godine do mogucฬe duลพniฤke krizeโ€œ, prognozira Andrej Rusecki.

Nema sumnje da cฬe recesija uskoro pogoditi ekonomije razvijenih zemalja koje izdvajaju ogroman novac u borbu protiv pandemije, uveren je direktor Centra istraลพivanja ekonomske politike Moskovskog drลพavnog univerziteta Oleg Buklemiลกev.

โ€žNiลกta nije besplatno: takvo โ€žleฤenjeโ€œ u poฤetku moลพe biti slatko, ali kasnije moลพe izazvati negativne posledice. Mnoge od njih se i sada mogu videti: to se odnosi na pregrevanje na trลพiลกtima robe, na poฤetak inflacije i u razvijenim zemljama. Mogucฬe je da cฬe kriza poฤeti i ranije, nego ลกto predviฤ‘a CMAKPโ€œ, izjavio je on.
Ovakav tok krize cฬe se odraziti na Rusiju, koja je kao i ranije osetljiva na dinamiku cena nafte, konstatovao je Oleg Buklemiลกev. Istina, uticacฬe prvenstveno, ne na budลพet, vecฬ na proizvodnju i socijalne potrebe.

Novu krizu cฬe isprovocirati izlazak Sjedinjenih Ameriฤkih Drลพava, Evropske unije i Kine iz reลพima โ€žjeftinog novcaโ€œ, koji cฬe otkriti najproblematiฤnije grane industrije i izazvati zatvaranje kompanija koje ne uspevaju da se prilagode promenama, smatra analitiฤar โ€žFridom finansaโ€œ Valerij Emeljanov.

U najboljem sluฤaju cฬe stradati biznis, sektori i drลพave sa niskim nivoom automatizacije i digitalizacije, pre svega agrarne i industrijske. U isto vreme, u Rusiji je najrealniji inercijski razvojni scenario saย odrลพavanjem stabilnostiย na ลกtetu rasta, smatra ekspert.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com