Bolivijska delegacija cฬe posetiti Moskvu 11. jula gde cฬe se sastati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom. U ekskluzivnom intervjuu za Sputnjik predsednik Bolivije Evo Morales rekao je da su odnosi sa Rusijom vaลพni za sve stanovnike na planeti, dok je Tramp neprijatelj broj jedan.
Koja je svrha Vaลกe posete Moskvi?
-Bolivija i Bolivijanci mnogo veruju predsedniku Rusije i celom ruskom narodu. Imamo ideoloลกka podudaranja u stavovima o meฤunarodnom pravu, na temu ljudskih prava. Ja ลพelim da Rusija bude prisutna u Latinskoj Americi. Ovaj sastanak je odgovornost drลพava, vlada, predsednika da odrลพe dobre pregovore, od kojih cฬe obe zemlje imati koristi. Ali u ovoj fazi viลกe je potrebna Rusija Boliviji, nego Bolivija Rusiji.
Kakvo je Vaลกe miลกljenje o ulozi Rusije u svetu i u Latinskoj Americi?
-Narodi u svetu organizuju se u razliฤite vrste druลกtvenih pokreta, a Rusija je zemlja koja traลพi ravnoteลพu meฤu meฤunarodnim silama. Rusija izbegava vojne intervencije. Rusija kao drลพava i kao narod uvek poลกtuje meฤunarodno pravo, i zbog toga su odnosi sa Rusijom u tolikoj meri vaลพni ne samo za Boliviju, nego za sve stanovnike planete.
U ฤemu se, prema Vaลกem miลกljenju, ogleda snaga Rusije? Zaลกto pojedine zemlje ne vole predsednika Putina i to ลกto on radi?
-Pre bih rekao da se vladama tih zemalja ne sviฤa, jer sami graฤani smatraju da je prisustvo Rusije u politiฤkoj sferi balans izmeฤu drลพava i naroda. Rusija garantuje da SAD necฬe intervenisati ni u jednoj drลพavi na svetu. Mi smo ubeฤeni da ameriฤki sistem i model nisu garancija ni za ลพivot ni za ฤoveฤanstvo. Oni ne ลพele da im druge zemlje na svetu predstavljaju bilo kakvu konkurenciju.
Rusija deli sa drugima svoj naฤin uravljanja i, pre svega, svoju tehnologiju, kao i neke druge mogucฬnosti, dok SAD nema takvu politiku koja bi bila orijentisana na ฤoveฤanstvo i u tome je velika razlika. Zato je Rusija toliko vaลพna u svetu.
ล ta mislite o perspektivama saradnje Rusije i Bolivije u vojno-tehniฤkoj sferi? Da li je Bolivija zainteresovana za kupovinu ruskog oruลพja?
-Da, pogotovo ako se osvrnemo na izjave Vazduhoplovnih snaga postoji veliko interesovanje za nabavku ruske vojne tehnike, kako u oblasti vazduhoplovstva, tako i u oblasti pruลพanja usluga.
Postoji zajedniฤka komisija koja je zaduลพena za to i mi se nadamo da cฬe ovaj transfer tehnologije doneti dobre rezultate. Proลกle godine smo prestali da koristimo (ameriฤki) avion za obuku T-33 i sada Vazduhoplovne snage traลพe od mene da ih zamenim ruskim avionima. Mnogo cฬe zavisiti od tehniฤkog dela, ali postoji puno poverenje (u rusku tehniku). U Latinskoj Americi ima mnogo ruskih aviona. Sve cฬe zavisiti od rada ogovarajucฬe komisije.
Da li planirate da razgovarate o tome sa predsednikom Putinom?
-Ponekad bilo kakav transfer tehnologije zavisi od politiฤkih odluka.
Koja je Vaลกa najupeฤatljivija uspomena na Rusiju?
-Tokom moje prve posete bio sam veoma impresioniran organizacijom i naฤinom na koji su me doฤekali. Zatim, kada sam uฤestvovao na samitu zemalja izvoznica gasa, mnogo sam razgovarao sa bratom, predsednikom Putinom, a tokom moje poslednje posete, za vreme Svetskog prvenstva, na bilateralnom sastanku smo se dotakli nekih vaลพnih tema. Sada cฬemo da preciziramo sporazume.
Preฤimo na pitanje Venecuele. Prema Vaลกem miลกljenju, kako cฬe se odvijati situacija u toj zemlji?
-Venecuelanci sami moraju da reลกe svoje probleme. Mi ne prihvatamo nikakvo meลกanje, a intervencija Sjedinjenih Ameriฤkih Drลพava u toj zemlji nije uspela, kao ni drลพavni udar.
Venecuela se mora suoฤiti sa ekonomskom blokadom. Divim se venecuelanskom narodu koji, uprkos ekonomskoj blokadi, ฤvrsto brani ฤaveza i Bolivarijansku revoluciju. To zadivljuje. Postavljanje Huana Gvaida na mesto predsednika je kao imenovanje namesnika u kolonijalnim vremenima. Gvaida ne treba da priznaje imperija, niti Organizacija ameriฤkih drลพava, nego njegov narod. I drugi narodi bi trebalo da priznaju Gvaida, ako (njegove pristalice) ลพele, da ih vlast tih narod prizna. Ali, poลกto ga ne priznaju, onda severnoameriฤka imperija nije niลกta postigla. Svi mi moramo nastojati na tome da ponovo deluju zajedniฤki, jer odbacivanje Madura i njegove vlade nije nikakvo reลกenje za narod (u Venecueli).
Dobro je ลกto Venecuelanci imaju otvoreni plan u politiฤkom, demokratskom, socijalnom i ekonomskom odnosu.
Osecฬam da se provokacije, koje dolaze od severnoameriฤke imperije, bliลพe kraju. Oni nisu uspeli da ostvare dominaciju u drugim delovima, osim moลพda u Libiji i oni cฬe doลพiveti neuspeh na drugim kontinentima.
Moลพda SAD ลพele da povrate Latinsku Ameriku. Ali, uprkos desniฤarskim vladama, Latinska Amerika je poruฤila da ne prihvata umeลกanost u Venecueli, a to je joลก jedan neuspeh. Venecuelanci moraju sami reลกavati svoje probleme.
ล ta moลพe biti izlaz iz ove situacije?
-Ponavljam โ dijalog.
Da li cฬe se Sjedinjene Ameriฤke Drลพave odluฤiti za vojnu intervenciju u Venecueli?
-Pokuลกali su i nisu uspeli. Ako bi se dogodila vojna intervencija, ne bi dobila podrลกku u Juลพnoj Americi. Svi Juลพnoamerikanci i Latinoamerikanci su protiv bilo kakve intervencije.
Da li bi situaciju u Venecueli reลกio bilateralni sastanak Trampa i Madura?
-Mora postojati politiฤka volja. ฤuo sam da je Maduro ลพeleo sastanak, ali Tramp je odbio. Bilo kakvi izbori, na kojima bi uฤestvovao Maduro, mogli bi da reลกe problem.
SAD traลพe da se izaฤe na izbore, na kojima Maduro necฬe uฤestvovati. To nije demokratski.
Da li cฬete na sastanku sa ruskim predsednikom razgovarati i o Venecueli?
-Na zatvorenim sastancima uvek se dotaknemo vaลพnih pitanja o politiฤkoj situaciji u svetu. Bolje je govoriti o svim situacijama, ne samo u Venecueli, nego u celom svetu. Bolivija cฬe se uvek slagati sa vaลพnim predlozima predsednika Putina i mi smo veoma zainteresovani za razmatranje tih politiฤkih pitanja.
Proลกle godine ste rekli da je Tramp neprijatelj celog sveta i ฤoveฤanstva. Da li ste promenili svoje miลกljenje?
-Sa tom politikom koju vodi, sa tim zidom, lako je primetiti da ga ceo svet smatra neprijateljem broj jedan za ลพivot i ฤoveฤanstvo.
Da li postoji mogucฬnost da se sastanete sa Trampom?
-Nikada nisam razmiลกljao, bilo bi poลพeljno, ali to nije definitivno.
U ฤemu greลกe SAD? U ฤemu greลกe u Latinskoj Americi?
-Ne greลกi narod Severne Amerike, nego njihov predsednik i njegova politika. On misli da su oni gospodari sveta, a to je greลกka. Misli da cฬe oni nareฤivati svetu i to je greลกka. Smatra da su sve zemlje na svetu njihove kolonije, i u tome apsolutno greลกe. Trebalo bi da se duboko zamisle nad politiฤkom i socijalnom situacijom u svetu.
ล ta mislite o zidu koji grade Sjedinjene Ameriฤke Drลพave?
-Nikada to ne bismo prihvatili. Mi smo pristalice univerzalnog drลพavljanstva, jer svi imamo pravo da ลพivimo bilo gde na svetu, u skladu sa potrebama, u skladu sa naลกim mogucฬnostima i poslovnih obaveza.
ล ta biste posavetovali Trampu?
-Da nauฤi da poลกtuje narode sveta i sve bilateralne odnose zasnovane na uzajamnom poลกtovanju i traลพenju zajedniฤkog dobra za naลกe narode.
U Japanu se zavrลกio samit G20, tokom koga su lideri razgovarali o problemimam svetske ekonomije, trgovinskim ratovima, sankcijama, migracionim problemima. Kako vidite dalji razvoj svetske ekonomije? Moลพe li se oฤekivati pogorลกanje situacije u trgovinskim ratovima i po pitanju sankcija?
-Narodi sveta suoฤeni su sa krizom kapitalistiฤkog sistema. Naลพalost, pojedine sile ne ispunjavaju svoje obaveze. Kako moลพemo verovati SAD kada ne ratifikuju nikakav ugovor o ลพivotnoj sredini i o ljudskim pravima?
Ako moramo neลกto da poruฤimo Trampu, onda je to da bi trebalo da bude humaniji u odnosu prema narodima na svetu i da, kao ameriฤka drลพava, ratifikuju sve sporazume o ljudskim pravima, o zaลกtiti ลพivotne sredine, kao ลกto je, na primer, Pariลกki sporazum. Suoฤeni smo sa vladom koja ลพeli da dominira u svetu.
Bolivija je znaฤajno smanjila nivo siromaลกtva u zemlji? Kako ste to postigli?
-Tako ลกto smo, pre svega, preuredili politiku u zemlji. U delu ekonomije smo izvrลกili nacionalizaciju i osigurali smo naลกe prirodne resurse u strateลกkim kompanijama, pretvarajucฬi vodu, energiju i telekomunikacije u ljudska prava, a ne prava privatnog biznisa.
โTakva politika, kao i specijalni programi i projekti omogucฬili su nam da smanjimo nivo siromaลกtva sa 38,2 odsto u 2005. godini na 15 odsto u 2019. godini. Veoma smo ohrabreni time. Imamo plan do 2025. godine i ลพelimo da imamo manje od 5 odsto stanovniลกtva koje ลพivi ispod linije najvecฬeg siromaลกtva.
Bolivija je jedina zemlja u Latinskoj Americi, koja pokazuje stabilan ekonomski rast. Kako vidite Boliviju za pet godina, imajucฬi u vidu ekonomiju?
-Naลกa zemlja je velika, a ลพelimo da bude i vecฬa i bolja. Srecฬom, nova ekonomska politika prati ekonomski rast.
Nakon nacionalizacije poฤeli smo sa industrijalizacijom. Drลพava prvi put pruลพa usluge i investira u susedne zemlje, na primer, delom isporuฤujemo elektriฤnu energiju u Argentinu, a spremamo se da stanovnike na jugu Perua snabdevamo gasom. Planiramo izgradnju gasovoda u Paragvaju, kao i u Peruu, isporuฤivanje gasa na druge kontinente, kao ลกto su Kina i Indija. Srecฬom, imamo dobre odnose sa tim zemljama. Zbog toga Bolivija ima svetlu buducฬnost, kao i naลก proces promena. Ljudi cฬe imati sigurnu buducฬnost.
Da li je to epoha industrijalizacije koja ukljuฤuje strane investicije?
-Do sada su to bile drลพavne investicije, a sad vecฬ imamo partnere iz inostranstva โ privatne kompanije, kao i drลพavne partnere za industrijalizaciju naลกih prirodnih resursa, kao i u poljoprirednom sektoru.
Pod kojim uslovima ti partneri saraฤuju sa vama?
-Partneri su, kao i obiฤno, manjinski akcionari, ali sva strana ulaganja su zagarantovana ustavom.
Koji su glavni zadaci koje ste sebi postavili?
-Prvo โ proลกirenje proizvodnje. To moลพemo uraditi tako ลกto cฬemo investirati viลกe u energetski sektor za izvoz energije. Drugo โ industrijalizacija prirodnih resursa, na primer, litijuma. Mi smo vecฬ poฤeli da radimo u toj oblasti. Sada imamo partnere za proลกirenje proizvodnje. Trecฬe โ ugljovodonici, petrohemijska postrojenja.
Ranije smo izvozili samo prirodni gas, a uvozili teฤni prirodni gas (LNG). Sada izvozimo gas u Peru, Brazil. Obezbeฤujemo skoro 90 odsto paragvajskog trลพiลกta. Krenuli smo sa izvozom LNG, a pored toga izvozimo i ureu u Brazil.
A moj glavni zadatak je da nastavimo da smanjujemo siromaลกtvo.
Rusija i Bolivija razmatraju sporazum o litijumu. Da li smo blizu njegovog potpisivanja ili postoje neki problemi?
-Mnogo smo napredovali po tom pitanju. Moramo konkretizovati uspehe, kako bi Rusija bila partner Bolivije (u toj sferi).
Da li Bolivija trenutno ima strateลกka partnerstva sa drugim zemljama, kada je reฤ o litijumu?
-Imamo sa Nemaฤkom i Kinom, ni s kim viลกe.
ฤime se ponosite?
-Pre svega, ostavili smo proลกlost iza sebe, โsahraniliโ smo kolonijalnu drลพavu. Danas imamo multinacionalnu drลพavu. Naลก narod je dostojan, suveren, ima svoj identitet. Ponosan sam na naลก ekonomski rast. Od 13 godina (koliko sam predsednik drลพave), ลกest godina se nalazimo na prvom mestu po ekonomskom rastu u Juลพnoj Americi. To su podaci meฤunarodnih organizacija. To je naลกa bitka.
Bolivija nikada nije bila prva ni u ฤemu. Ako je i bila prva u Juลพnoj Americi, to je po nivou siromaลกtva i korupciji. Ranije je Bolivija bila druga drลพava na svetu po korupciji.
Mi se borimo, ne toleriลกemo korupciju. Sva ova dostignucฬa omogucฬila su Boliviji da bude bolja nego ranije.
Koliki rast ekonomije oฤekujete ove godine?
-ลฝelimo da dostignemo ฤetiri odsto, a nadamo se da cฬe biti mnogo viลกe od toga.
Vi poฤinjete sa radom u pet sati ujutru i zavrลกavate veoma kasno. Da li odmarate?
-Ne odmaram, iako je odmor vaลพan. Smatram da biti izabrani predsednik znaฤi da za vreme mandata sluลพite, trudite se i ลพrtvujete.
Malo nas je izabrano za predsednika i ja dobro shvatam da vreme koje nam je dodeljeno kao izabranim vlastima treba da iskoristimo za dobrobit naลกeg naroda.
ล ta je za Vas srecฬa?
-Srecฬa je kada se dobro ลพivi i veoma mi je drago ลกto je viลกe od dva miliona Bolivijaca postalo srednja klasa. To je rezultat rada. To nas ohrabruje da nastavimo sa socijalnim programima.
Da li postoji neลกto ลกto ลพelite da uradite, a do sada niste uspeli?
-Ja sam skoro siguran da cฬe Bolivija za 15-20 godina biti ekonomski jaka drลพava. Dakle, ลพelim da se naลกa drลพava, naลก privatni bolivijski biznis ponaลกaju kao ลกto se ponaลกa drลพava, da ulaลพu u zemlju i dele ono malo ลกto imamo za dobrobit ฤoveฤanstva.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com