Inicijativu poslanika politiฤke partije Alternativa za Nemaฤku (AFD), koja je pozivala u pomocฬ pri ukidanju sankcija Rusiji, razmotrio je i odbacio Bundestag 24. oktobra.
O tome kada je realno oฤekivati da se ukinu sankcije, da li bi gubici trebalo da budu nadoknaฤeni nemaฤkom biznisu i koliko meseฤno gubi ekonomijaย Zapadne Nemaฤke, govori autor parlamentske inicijative, poslanik Bundestagaย Anton Frizen.
โ Mi smo se zalagali za ukidanjeย sankcija Rusijiย i pre nego ลกto smo postali deo Bundestaga, zato ลกto je razvojย nemaฤko-ruskih odnosaย za nas jedan od prioriteta spoljne politike. Sankcije ometaju taj razvoj. Izmeฤu Nemaฤke i Rusije su se istorijski formirale bliske ekonomske, kulturne i politiฤke veze. Saradnja Nemaฤke i Rusije je u interesu obe strane. Ruska i nemaฤkaย ekonomijaย optimalno dopunjavaju jedna drugu. I bezbednost u Evropi se ne moลพe implementirati bez Rusije ili protiv Rusije. Sa te taฤke glediลกta je vaลพno da Savet RusijaโNATO obnovi svoj rad. Joลก jedna tema koja je vaลพna je povratak Rusije uย G8, kao i ukidanje svih ograniฤenja nemaฤkom biznisu u Rusiji za kreditnu podrลกku od strane nemaฤkih finansijskih institucija.
Vaลก poslaniฤki okrug se nalazi u istoฤnonemaฤkoj drลพavi Tiringiji. Kako tamo reaguju na sankcije Rusiji?
โ Uticaj tih sankcija na mali i srednji biznis istoka Nemaฤke je vecฬi nego u zapadnonemaฤkim preduzecฬima. Ja liฤno poznajem preduzetnike i bankare koji su u svom okrugu, zbog antiruskih sankcija,ย pretrpeli gubitke. Samo u Tiringiji 220 firmi se bavi trgovinom sa Rusijom. Mislim da bi postepeno ukidanje sankcija bilo opravdano i realno. Imajucฬi u vidu pozitivna deลกavanja u Ukrajini, kao ลกto su razmena zatvorenika i izjave o odanosti โล tajnmajerovoj formuliโ, neke sankcije mogu biti ukinute vecฬ sada. A na sledecฬoj etapi, nakon odrลพavanja lokalnih izbora u Donbasu, moลพe se ukinuti joลก deo sankcija. ลฝelim da naglasim da je posle 2008. godine u EU postojala strategija humanitarne i ekonomske saradnje sa Juลพnom Osetijom i Abhazijom, takozvano โuฤeลกcฬe bez priznanjaโ, i bilo bi veoma vaลพno prebaciti tu strategiju danas na Krim. Nije obavezno priznavanje statusaย Krima, da bi se saraฤivalo u ekonomskoj sferi ili sferi humanitarnog karaktera.
Kako ocenjujete ลกanse Nemaฤke za dobijanje odluke o ukidanju sankcija u Savetu EU?
โ Nemaฤka iย Francuskaย trenutno igraju ulogu โlokomotivaโ uย EU, to je ฤinjenica. Druga ฤinjenica je ta da ako samo jedna zemlja u Briselu kaลพeย โneโ produลพenju sankcija, onda cฬe se ฤitavi sakcioni reลพim sruลกiti. Postoji veto, i ako bi Nemaฤka promenila svoju politiku, to bi dovelo do drugaฤije politike u EU, jer ove sankcije ne zadovoljavaju interese Nemaฤke. Nedavno su nauฤnici iz nemaฤkog Kila i Hongkonga sproveli zajedniฤko istraลพivanje, prema kojem nemaฤka ekonomija meseฤno gubi 667 miliona dolara zbog reลพima sankcija. Nemaฤka trpi najvecฬeย gubitke u EUย od sankcija protiv Rusije โ 38 procenata od ukupne ลกtete. Takoฤe se moลพe tvrditi da sankcije nisu dostigle svoje ciljeve. Recฬi da su ove sankcije spreฤile โaneksiju Donbasaโ neozbiljno je i nedokazano. Sa druge strane, Krim cฬe definitivno ostati u Rusiji, to je neka realna situacija. Ekonomski pokazatelji ukazuju na to da ove sankcije koriste samo Sjedinjenim Drลพavama. One su malo izgubile od sankcija.
Kako ocenjujete stav zvaniฤnog Berlina o izgradnji gasovoda โSeverni tok 2โ?
โ Smatram da nemaฤka Vlada, sama kancelarka Merkel stoji iza โSevernog tokaย 2โ. Ovaj projekatย odgovara interesima Nemaฤkeย u oblasti energetske sigurnosti. ฤini mi se da ovde postoji zanimljivo zapaลพanje โ mnogi nemaฤki politiฤari danas govore o riziku pooลกtravanja sukoba sa Turskom nakon ลกto je Ankara zapoฤela vojnu operaciju na severoistokuย Sirije, podsecฬaju na vaลพnost strateลกkih interesa Nemaฤke u odnosima sa Turskom, i u pogledu kontrole nad migracijama, kao i vaลพnost partnerstva u NATO-u. Ali kada je u pitanju Rusija, iz nekog razloga se ne govori o strateลกkim interesima Nemaฤke. Naลกa frakcija je, inaฤe, predstavila inicijativu za suzbijanje mogucฬih ameriฤkih sankcija protiv uฤesnika โSevernog toka 2โ. Naravno, postoji veliki pritisak iz SAD, sa Baltika i iz Poljske. Geopolitiฤki i ekonomski interes SAD za prodaju TPG-a Evropiย ne odgovara ideji ovog gasovoda.
Inicijativa koju ste 24. oktobra predstavili u Bundestagu govori o mogucฬoj kompenzaciji za nemaฤki biznis ลกtete od antiruskih sankcija. Moลพete li objasniti kome takva podrลกka moลพe biti namenjena, o kolikim iznosima se radi?
โ Sada je veoma teลกko recฬi o kolikom se iznosu radi. ฤini mi se da bi bilo pametno izraฤunati iznos za te nadoknade u zavisnosti od veliฤine odreฤene kompanije i prometa u zajedniฤkom poslu sa Rusijom. Odnosno, potreban je individualni pristup. Moลพda bismo mogli da razgovaramo o detaljnom sistemu nadoknade, u zavisnosti od veliฤine ลกtete u odnosu na ukupni promet kompanije. Mala i srednja preduzecฬa treba da dobiju takvu podrลกku, jer nemaju priliku, poput velikih koncerna, da se brzo preusmere na druga trลพiลกta. Govorimo o klasiฤnim industrijskim preduzecฬima, jer je, na primer, nemaฤkiย poljoprivredni sektorย vecฬ dobio nadoknadu u vezi sa padom cena mleka u 2015. godini, ลกto je, naravno, bilo povezano i sa ruskim protivmerama zbog sankcija EU. Vlada Zapadne Nemaฤke trebalo bi da pruลพi takvu podrลกku โ ona je odgovorna za odluku o sankcijama EU, jer da je Berlin na tu odluku stavio veto, jednostavno ne bi bilo sankcija.
ล ta bi danas mogao da bude preduslov za novo zbliลพavanje Rusije i Nemaฤke?
โ U Istoฤnoj Nemaฤkoj postoji politiฤki konsenzus, gde se gotovo sve stranke, ukljuฤujucฬi CDU i socijaldemokrate, zalaลพu za ukidanje sankcija protiv Rusije. Osim partije โZelenihโ. Ako se ฤuje glas Istoka, ako se interesi istoฤnonemaฤkih zemalja uzmu u obzir u vecฬem obimu nego do sada, mogu se izvrลกiti i promene u odnosu sa Rusijom. ลฝeleo bih da ลกok politiฤke elite i Vlade Nemaฤke zbog uspehaย Alternative za Nemaฤkuย na istoku dovede do promovisanja pozicije ovog regiona na drลพavnom nivou. Verujem da AfD vrlo efikasno lobira za interese istoฤnih zemalja, to objaลกnjava i ogromnu podrลกku koju je naลกa stranka dobila na jesenjim izborima u regionalnim parlamentima Saksonije, Brandenburga i Turingije.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com