Žanr: drama, istorijski, ratni
Trajanje: 150 min.
| Glavne uloge: | Lazar Ristovski (Đorđe), Nataša Janjić (Katarina), Milutin Milošević (Gavrilo), Bora Todorović (Aleksa), Zoran Cvijanović (Mile Vuković), Dragan Nikolić (Sveštenik), Boris Milivojević (Rajko Pevac), Branislav Lečić (Tasić), Mladen Andrejević (Učitelj Mićun), Srđan Timarov (Mikan), Predrag Vasić (Vane Siroče), Bojan Žirović (Žoja), Milena Dravić (Tetka), Milena Predić (Jelena), Slobodan – Boda Ninković (Ninko Belotić), Branislav Zeremski (Krivi Luka), Srđan Miletić (Vojo), Goran Jevtić (Dane), Ljuba Bandović (Baća), Miki Krstović (Major), Jurij Colović Gaga (Trifun), Nikola Vujović (Stanić), Stefan Danilov (Minta Ciganin), Milica Ostojić (Svraka 1), Mira Đurđević (Svraka 2), Nesa – Kratki Krišanović (Smiljanić), Boris Šavija (Mladi Vojnik), Predrag Damjanović (Gojko), Aleksandar Stojković (Milko Podnarednik), Dušan Mazalica (Gavrilo Princip), Milan Tomić (Žandar 1), Vladan Savić (Žandar 2), Nina Grahovac (Danka), Verica Nikolić (Milanka), Sanda Balaban (Darinka) |
| Scenario: | Dušan Kovačević |
| Režija: | Srđan Dragojević |
SINOPSIS
Radnja filma dešava se u razdoblju od 1912. do 1914. godine u jednom srpskom seocetu na priobalju Save, nadomak granice s Austro-Ugarskom, i prati dešavanja vezana za selo i njegove stanovnike, od bitke protiv Turaka u Prvom balkanskom ratu 1912. do izbijanja Prvog svetskog rata 1914. i presudne Cerske bitke. U selu postoji duboka podela između zdravih vojno sposobnih muškaraca i mnogobrojnih vojnih invalida iz prošlih balkanskih ratova, i te dve grupe, iako dele isti prostor, žive umnogome odvojeno jedni od drugih zbog međusobne netrpeljivosti. U središtu pažnje filma je ljubavni trougao između seoskog žandara Đorđa, njegove žene Katarine i mladog vojnog invalida Gavrila, koji je nekada bio u ljubavnoj vezi s Katarinom – pre nego što je u ratu izgubio ruku, a uz ruku donekle i volju za životom. Iako se u međuvremenu udala za Đorđa, Katarina i dalje voli Gavrila, što povremeno dovodi do konfrontacije između njih dvojice.
O FILMU
Početkom Prvog svetskog rata počinje mobilizacija svih delova Srbije i svi vojno sposobni seljani su mobilisani. U selu su ostali samo žene, deca i invalidi koji, kako glasine tvrde, pokušavaju da iskoriste situaciju udvarajući se seoskim ženama. Te glasine dopiru do mobilisanih seljana na frontu. Da bi sprečila opštu pobunu i napuštanje borbenih položaja, srpska komanda odlučuje da i invalide pošalje na front, i to na prvu borbenu liniju.
"Sveti Georgije ubiva aždahu" je srpska ratna melodrama režisera Srđana Dragojevića, a scenario je napisao Dušan Kovačević na osnovu svoje istoimene pozorišne predstave. U glavnim ulogama su Lazar Ristovski, Milutin Milošević i Nataša Janjić.
Dramu "Sveti Georgije ubiva aždahu", koju je Dušan Kovačević napisao 1984. godine, Srđan Dragojević je nameravao da pretvori u film još 1998. Zbog nedostatka novca prva dva pokušaja snimanja drame 1998. i 2001. su propala, da bi tek treći pokušaj bio uspešan. Drama je bazirana na istinitom događaju o kojem je Dušanu Kovačeviću pričao njegov deda Cvetko Kovačević. On je kao dečak za vreme Cerske bitke bio angažovan kao volovodac – prevozio je mrtve i ranjene s ratišta do poljske bolnice smeštene nadomak Šapca.
Film je sniman 90 dana u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Bugarskoj (od toga 50 puta noću). Za potrebe filma u Deliblatskoj peščari je izgrađeno selo koje je ličilo na sela s početka 20. veka, a u Omarskoj kod Prijedora je napravljena scenografija za snimanje scena Cerske bitke. Ukupni troškovi snimanja bili su oko 4,5 miliona evra. Najveći deo tih sredstava obezbedile su vlade Republike Srbije i Republike Srpske, koje su ocenile da je ovo projekat od nacionalnog značaja.
U Deliblatskoj peščari je napravljena fenomenalna scenografija, čitavo selo s dvadesetak kuća, kafanama, crkvom, grobljem, koja verno oslikava jedno mačvansko selo s početka prošlog veka (scenografiju je uradio Miljen – Kreka Kljaković). Kostimograf je Marina Medenica, a kompozitor Aleksandar – Saša Habić.
O REŽISERU
Srđan Dragojević (reditelj, producent)
Rođen je 1963. godine u Beogradu. Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu 1987. i Filmsku i TV režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1992. Predaje na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Filmografija: "Mi nismo anđeli 2", "Rane", "Lepa sela lepo gore", "Mi nismo anđeli", "Sve žene se zovu Kiki" (produkcija TV Novi Sad i FDU).
O SCENARISTI
Dušan Kovačević (pisac)
Rođen je 12. jula 1948. godine u Mrđanovcu kod Šapca. Studirao je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, diplomirao na Odseku za dramaturgiju 1973. Od tada je član Udruženja dramskih pisaca Srbije.
Drame: 1973. Maratonci trče počasni krug, 1973. Radovan Treći, 1976. Šta je to u ljudskom biću što ga tera prema piću?, 1977. Proleće u januaru, 1977. Svemirski zmaj – knjiga za decu, 1982. Sabirni centar, 1986. Sveti Georgije ubiva aždahu, 1987. Klaustrofobična komedija, 1990. Profesionalac, 1991. Urnebesna tragedija, 1996. Lari Tompson tragedija jedne mladosti.
Scenariji: 1976. Beštije – reditelj Ž. Nikolić; 1978. Poseban tretman – reditelj G. Paskaljević; 1980. Ko to tamo peva? – reditelj S. Šijan; 1981. Maratonci trče počasni krug – reditelj S. Šijan; 1984. Balkanski špijun – reditelji D. Kovačević i B. Nikolić; 1990. Sabirni centar – reditelj G. Marković; 1995. Podzemlje – reditelj E. Kusturica; 1995. Urnebesna tragedija – reditelj G. Marković.
O GLUMCIMA
Lazar Ristovski (glumac, režiser, producent)
Rođen je 1952. godine. Po završenoj Učiteljskoj školi, diplomirao je kao glumac na Akademiji dramskih umetnosti pri Univerzitetu u Beogradu. U pozorištu je odigrao više od 3.000 predstava. Igrao je u više od 40 filmova, TV serija, TV drama, većinom glavne uloge. Lazar Ristovski je isključivi vlasnik producentske kuće Zillion Film.
Njegove najznačajnije filmske uloge: "Kazino Rojal", "Optimisti", "Sutra ujutru", "Krojačeva tajna", "Dobro uštimani mrtvaci", "San zimske noći", "Pad u raj", "Kralj lopova", "Mali svet", "Bumerang", "Belo odelo", "Bure baruta", "Zbogom 20. veku", "Druga žena", "Do koske", "Balkanska pravila", "Podzemlje", "Vizantijsko plavo", "Tito i ja", "Original falsifikata", "Granica", "Tako se kalio čelik", "Neka čudna zemlja", "Jazol", "Zadarski memento", "Igmanski marš", "Svetozar Marković", "Hajka".
Oficijelni sajt
Premijera: 11. mart 2009. godine u Centru "Sava"
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com