Presuda suda u Luksemburgu o ograniฤenom pravu na brisanje rezultata pretrage na internetu pobeda je โGuglaโ i neuspeh Evrope da globalno nametne svoja pravila.
Kada je Evropski sud pravde (ESP) pre pet godina usvojio takozvano pravo na zaborav, kritiฤari s druge strane Atlantika govorili su podrugljivo da ฤe najveฤu korist imati francuski ministri, jer ฤe sa โGuglaโ moฤi da sakriju imena svojih ljubavnica. Borci za slobodu govora sada likuju zbog ฤinjenice da je nedavnom presudom istog suda u Luksemburgu ovo pravo ograniฤeno iskljuฤivo na EU. Ako je neki ministar i uspeo da skloni kompromitujuฤe linkove, u ostatku sveta, ukljuฤujuฤi i zemlje izvan EU poput Srbije, korisnici interneta mogu sve da โizguglajuโ.
Bila je to prva dobra vest za โGuglโ iz Evrope posle dugo vremena. Nakon niza kazni i tuลพbi, ESP je stao na njegovu stranu, postupajuฤi po ลพalbi protiv francuske agencije za za zaลกtitu podataka koja mu je nametnula kaznu od 100.000 evra zbog toga ลกto jedan zahtev za brisanje, iako ga je odobrio, nije hteo da primeni globalno. Sluฤaj je privukao veliku paลพnju, jer da je odluฤeno drugaฤije, to bi bilo shvaฤeno kao teลพnja Evrope da odreฤuje ลกta jedan ameriฤki tehnoloลกki dลพin sme da radi izvan njenih granica.
Graฤani EU za โpravo na zaboravโ treba da zahvale jednom ล pancu koji se izborio da iz rezultata pretrage budu izbrisani podaci o njegovim starim dugovima i sudskom sporu. Najviลกi sud EU je u maju 2014. ย presudio da fiziฤka lica mogu da zahtevaju od pretraลพivaฤa da uklone sadrลพaj koji smatraju za โneodgovarajuฤi i irelevantanโ.
โGuglโ je ovaj zakon poลกtovao, ali se pobunio protiv toga da se primenjuje globalno. Njegovi advokati su pokuลกali da dokaลพu da ฤe, ako Evropi bude dozvoljeno da globalno nameฤe svoje standarde privatnosti, to naneti ลกtetu drugim korisnicima u svetu i njihovom pristupu informacijama preko interneta. Aktivisti slobodnog interneta su govorili da, ako EU ลพeli da diktira โGugluโ ลกta da briลกe, onda je samo pitanje vremena kada ฤe nedemokratski reลพimi traลพiti isto.
Sud je konaฤnu odluku obrazloลพio time da druge zemlje ne priznaju pravo na brisanje, da pravo na privatnost nije apsolutno i da se mora izbalansirati sa ลกirom potrebom druลกtva da putem interneta doฤe do informacija.
Za pet godina stiglo je oko 845.000 zahteva za brisanje linkova, a โGuglโ je na 45 odsto odgovorio pozitivno, odluฤujuฤi od sluฤaja do sluฤaja. Najฤeลกฤi razlog za odbijanje jeste procena da postoji interes javnosti da ima pristup nekoj informaciji, uglavnom ako je podnosilac javna liฤnost. Korisnici su najviลกe traลพili brisanje linkova ka novinskim sajtovima o poฤinjenim kriviฤnim delima i linkove ka druลกtvenim mreลพama.
U primerima koje โGuglโ navodi, naravno bez imena, moลพe se videti da je odbijen visokorangirani maฤarski drลพavni sluลพbenik koji je traลพio da se uklone linkovi ka novinskim ฤlancima o staroj kriviฤnoj presudi protiv njega. Nije usliลกen ni zahtev nekadaลกnjeg visokog funkcionera jedne ฤeลกke drลพavne kompanije koji je traลพio da se iz pretrage izbriลกu likovi ka vestima o policijskoj istrazi protiv njega zbog korupcije, buduฤi da jer kriviฤni postupak joลก bio u toku. S druge strane, izbrisani su linkovi ka tekstovima o porodiฤnoj svaฤi popularnog italijanskog stiliste, jer se odnose iskljuฤivo na njegov privatni ลพivot. Inaฤe, u svim sluฤajevima odobrenog brisanja tekstovi ostaju na originalnim stranicama, a briลกu se samo poveznice iz pretrage.
Statistika pokazuje da u proseku 20 Hrvata svakog dana traลพi od โGuglaโ da ih โizbriลกeโ, a odobreno je 38 odsto zahteva, i to najviลกe za uklanjanje poveznica ka novinskim portalima (โIndeksโ, โVeฤernjiโ i โJutarnji listโ, โSlobodna Dalmacijaโ). Prema podacima iz hrvatskih medija, odbijeno je dosta zahteva za uklanjanje politiฤkih izjava.
Po pravilu se briลกu podaci o zdravlju, seksualnoj orijentaciji, religiji, maloletnim licima, ako je za neko delo odsluลพena zatvorska kazna ili ako su se optuลพbe pokazale netaฤne.
Pravo na zaborav naglaลกava suลกtinski jaz izmeฤu evropskog i ameriฤkog shvatanja privatnosti. Na Starom kontinentu preovladava oseฤaj da su privatnost i kontrola liฤnih podataka osnovna ljudska prava, dok je u SAD akcenat na slobodi govora. Evropsko stanoviลกte je sadrลพano i u zakonu o zaลกtiti podataka koji je na snazi od proลกle godine i dao je graฤanima EU dodatna prava. Dok od โGuglaโ mogu da traลพe samo brisanje linkova, GDPR im daje pravo da od bilo koje organizacije koja obraฤuje podatke o njima traลพe brisanje.
Pravo na brisanje i u Srbiji
Novim zakonom o zaลกtiti podataka o liฤnosti, usklaฤenim sa GDPR, i u Srbiji je predviฤeno pravo na brisanje podataka o liฤnosti. Primena ovog zakona je poฤela u avgustu, a u Sluลพbi poverenika za zaลกtitu podatka o liฤnosti kaลพu da im je dosad podneta jedna prituลพba zbog toga ลกto odreฤeni medij nije postupio po zahtevu fiziฤkog lica da izbriลกe tekst koji je o njemu objavljen 2004. godine na internet prezentaciji tog medija. Postupak je joลก u toku.
Ako neko iz Srbije ลพeli da se izbriลกe podatak o njemu koji se pojavljuje u pretrazi na โGugluโ ili โJutjubuโ, treba da se obrati ameriฤkoj kompaniji (postoji onlajn formular), pa ako ona ne postupi po zahtevu, moลพe da podnese prituลพbu povereniku.
(Jelena Kavaja, „Politika“)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com