Zavod za zaลกtitu spomenika kulture grada organizovao je struฤno voฤenje podruฤjem Knez Mihailove, ulice ฤiji se naziv nikada kroz istoriju nije menjao.
Priฤa o Knez Mihailovoj i okolini, poฤela je na Kalemegdanu, sa mesta na kome su 19. aprila 1867. turske vlasti predale kljuฤeve grada, nakon ฤega Beograd ponovo postaje srpski grad.
โZa tadaลกnju Srbiju to je znaฤilo konaฤno osloboฤenje. Ovome je prethodila jedna intenzivna diplomatska delatnost kneza Mihaila Obrenoviฤaโ, navodi Bojana Ibrajter Gazibara, istoriฤarka umetnosti.
Ulica ฤiji je plan 1867. izradio Emilijan Josimoviฤ, po knezu Mihailu nazvana je 1870. godine. Blok graฤanskih kuฤa koji je u njoj sagraฤen 1870-ih simbolizuje prekid sa tradicionalnom balkanskom arhitekturom.
Uoฤava se stilski prelaz od romantizma ka renesansi, ali i akademizam kojem se teลพilo u arhitekturi sa kraja 19. veka.
โUz nju su graฤeni objekti koji zapravo predstavljaju evorpeizaciju Beograda i postala je jezgro oko koga se grad ลกirio i do danas je ostala jedna od najvaลพnijih ulica i kao takva je i prepoznata. Ona je prostorno kulturna istorijska celina od izuzetnog znaฤaja za Republiku Srbiju, prevazilazi znaฤaj Beograda u svom kulturoloลกkom i kulturno istorijskom smisluโ, dodaje Ibrajter Gazibara.
Ove godine navrลกava se i 200 godina od roฤenja kneza Mihaila Obrenoviฤa. Iako je relativno kratko vladao, bio je progresavan vladar. Srpskom druลกtvu doneo je duh Zapada. Kako istoriฤari kaลพu, umeo je da prepozna ลพeฤ naroda za kulturom i obrazovanjem, ลกto je rezultiralo podizanjem Narodnog pozoriลกta u Beogradu, prenosi RTS.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com