Jedan od najpoznatijih moreplovaca na svetu Kristofor Kolumbo na danaลกnji dan 1492. otkrio je Novi svet, a do kraja svog ลพivota ฤvrsto je verovao da je doลกao do Azije.
Krajem 1483. godine, Kolumbo je podneo molbu portugalskom kralju ลฝoanu II da finansira njegovo putovanje na zapad kako bi doลกao do Indije i Kine.
Suoฤivลกi se sa negativnim odgovorom, Kolumbo napuลกta Portugal.
Odlazi u ล paniju kod tzv. katoliฤkih kraljeva Fernanda od Aragona i kraljice Izabele Kastiljanske sa istom molbom.
Nakon odbijanja njegova molba je ipak prihvaฤena tek 1492. godine. Sporazumom iz Santa Fe-a 17. aprila 1492. godine, naฤinjen je ugovor izmeฤu katoliฤkih kraljeva i Kolumba.
Kolumbova ekspedicija krenula je iz luke Palos (Perto de Palos de Moger) 3. avgusta 1492. godine sa tri ฤuvene karavele. Ninja, Pinta i Santa Maria.
Te iste godine dogodio se joลก jedan vaลพan istorijski dogaฤaj. ล panci su osvojili Grenadu.
Grenada je bila poslednje mavarsko uporiลกte (Grenadski Emirat) posle 800 godina duge borbe koja nosi naziv rekonkvista, Mavari su proterani sa Pirinejskog poluostrva.
Grci pre Kolumba
Meฤutim, najnovija istraลพivanja, raฤena na osnovu revizije dijaloga napisanog od grฤkog istoriฤara Plutarha, koji je ลพiveo od 46. godine do 119. godine nove ere, pokazuju da su Grci zaista prvi doลกli do Amerike.
Dr Ioanis Liritzis, profesor arheologije na Egejskom univerzitetu prouฤavao je Plutarhov dijalog, a na osnovu njega, razvio je teoriju da su Grci prvi doลกli do tada joลก neotkrivenog kontinenta.
Naime, u Plutarhovom tekstu „De Facie“, vodi se dijalog izmeฤu Lambrije i Kartaginjanke Sile u kojem Lambrija traลพi da mu ponovo ispriฤa priฤu o dalekom putniku, aludirajuฤi na Silu, koja je posetila hram u Kartagini nakon puta ka novom kontinentu.
Upravo je ova mitska priฤa grฤkog filozofa Plutarha naterala na misao o tome ko je zapravo otkrio Ameriku.
Viลกe od mita
U daljim istraลพivanjima tvrdi se da su Grci mogli na osnovu astronomije da odrede precizno pomeranje atlantskih struja za daleka putovanja.
Dr Liritzis svoju teoriju dalje razvija na osnovu zajedniฤkog rada sa astronomom, meteorologom i struฤnjakom za informacione tehnologije.
Prema putovanjima lika iz teksta „De Facie“, mladi putnici koji bi hteli da idu na novi kontinent, putovali bi svakih 30 godina, kada bi se planeta Saturn, Grci su je nazivali Hronos, pojavila u sazveลพฤu Bik.
Drugi aspekat ove mitske priฤe odnosi se na pomraฤenje Sunca koje je usko vezano sa planetom Saturn, a opisano je u priฤi.
Shodno tome, nauฤnici su pretraลพivali zapise o pomraฤenju stare i pet milenijuma.
Na tom putu, otkrili su da je specifiฤno pomraฤenje, koje se desilo 75. godine nove ere planeta Saturn bi se zaista pojavila u sazveลพฤu Bika.
Koristeฤi se novom softversko tehnologijom, nauฤnici su uvideli da je Saturn u decenijama oko pomraฤenja Sunca uลกao u sazveลพฤe Bika tri puta – od 26. do 29. godine, 56. do 58. godine i od 85. do 88. godine nove ere.
Tim nauฤnika je iskoristio pomraฤenje Sunca koje se desilo u 75. godini nove ere da bi izraฤunao vreme dijaloga izmeฤu Lambrije i Sile koja je putovala do neotkrivenog kontinenta.
Na osnovu ovoga, tim je, uz pomoฤ moderne tehnologije, uspeo da odredi vreme kada je Saturn poslednji put uลกao u sazveลพฤe Bika, a to je bilo u 56. godini nove ere.
Istraลพivaฤi su pretpostavili da je put trebalo da poฤne te iste godine, kako bi sledeฤe godine, odnosno, 57. stigli u Severnu Ameriku, jer je put trajao godinu dana.
Stari Grci boravili su godinu dana u Americi, kako bi 58. godine nove ere vratili domovini, odnosno, kada planeta Saturn izaฤe iz sazveลพฤa Bika.
Ovo je bilo poslednje Plutarhovo pisanje o dalekom putovanju svojeg putnika, prenosi B92.
Geografski opisi potvrฤuju teoriju
Dalja analiza Plutarhovog dijaloga odnosi se na definisanje geografskog podruฤja njihovog puta. U tekstu se spominje „veliki kontinent“ izvan granica ostrva Ogija, za koje je potrebno, prema pisanjima teksta, putovanje u trajanju od pet dana.
On je, takoฤe, napomenuo da su grฤki doseljenici doลกli do „velikog kontinenta“ kroz zaliv koji se ravna sa deltom reke Volge.
Pozivajuฤi se na aplikaciju „Google Earth“, dr. Liritzis ruฤno je povukao liniju od ovog mesta preko Atlantika i shvatio da vodi do zaliva Sv. Lovre u Kanadi.
Na kraju ovog zakljuฤka, tim struฤnjaka veruje da su stari Grci putovali do Amerike u nadi da ฤe pronaฤi materijalno bogatstvo, ili, pak, nova religijska uverenja.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com