Na tlu Krita razvila se prva evropska civilizacija – minojska kultura. Ostrvo su potresali zemljotresi, invazije drugih naroda i, napokon, erupcija vulkana na ostrvu Santorini, iliti, Tira, ฤije su posledice u vidu potopa koji su naฤinili snaลพni morski talasi, cunamiji, okonฤale minojsku eru. Kaลพu da se erupcija vulkana ฤula do Skandinavije, a da je pepeo padao mesecima i da su ostaci naฤeni ฤak i na Severnom polu. Opustoลกenu zemlju i preplaลกeni narod bilo je lako pokoriti. Tako su se na tom podruฤju smenjivali uticaj i dominacija Ahajaca, Rimljana, Vizantinaca, Saracena, Mleฤana i Turaka sve do savremene grฤke drลพave.
Santorini je malo, ali ujedno i najneobiฤnije ostrvo u Egejskom moru. Na njegovim vulkanskim stenama crvene, braon ili zelenkaste boje nalaze se bele kuฤe. Usled tektonskih poremeฤaja Santorini se kao ostrvo s dva vrha izdigao iz mora pre oko 80.000 godina. Do danaลกnjih dana niko nije sa sigurnoลกฤu objasnio postanak tog vulkanskog ili ฤavoljeg ostrva. Povezuje se s Atlantidom, ฤiji nestanak nikada nije odgonetnut, a koja je potonula duboko ispod morske povrลกine uz straลกnu buku koja se ฤula do kraja sveta. ฤeste erupcije oblikovale su ostrvo. Ime su mu dali krstaลกi, verovatno u trinaestom veku, po svetoj Irini – Santa Rini, koja je tu umrla.
Ukoliko na Santorini dolazite brodom, prizor koji ฤete ugledati prilikom uplovljavanja u luku podno Fire, glavnog grada, biฤe neลกto ลกto ฤete pamtiti ฤitavog ลพivota. Na vrhu okomitih, nekoliko stotina metara visokih crnih i crvenih stena visi bleลกtavobela bajkovita Fira. S lukom je povezuje 566 stepenica. Oni hrabriji mogu peลกice, oni romantiฤniji na magarcima, a oni razmaลพeni uspinjaฤom. Uske krivudave ulice kriju mnoลกtvo restorana, barova, taverni, diskoteka, radnjica. U udobnim leลพaljkama u nekoj od njih moลพe se uz zvuke muzike i odliฤan kapuฤino posmatrati veliฤanstveni zalazak sunca iznad vulkana i mora.
Poseban doลพivljaj je Fira noฤu, kada na diskretno osvetljenim balkonima restorana i kafiฤa moลพete osetiti kako bukvalno lebdite nad morem, koje nazirete negde duboko pod sobom samo zahvaljujuฤi meseฤini ili svetlosti s brodova i luksuznih jahti.
Sledi mali odmor na plaลพi Kamari, to jest, Crnoj plaลพi, sa ลกljunkom crne boje. More je izuzetno toplo zbog dobro zagrejanih vulkanskih stena u vodi. Moลพe se reฤi da se kupate u vulkanu. Vulkan je joลก uvek aktivan i kaลพu da svakih 50 godina proradi. To je trebalo da se desi 2000. godine, ali nije bilo erupcije.
Ija, sledeฤi gradiฤ, potpuno je jedinstven u arhitektonskom smislu, manji je, ali je zato na njemu boemska i romantiฤna atmosfera joลก izraลพenija. U njemu su takoฤe veliฤanstveni zalasci sunca.
Pirgos je gradiฤ na vrhu brda. Tu su ostaci srednjovekovnog venecijanskog zamka, kao i najstarija pravoslavna crkva – Teotokos, podignuta joลก u desetom veku.
Kontrast dubokog plavog mora i crvene, smeฤe i crne boje kopna stvara divlju i veliฤanstvenu lepotu prirode koja se ne moลพe naฤi na drugim mestima. Najpoznatija plaลพa je Akrotiri – Crvena plaลพa, koja je ime dobila po crvenoj boji peska. Tu je i Bela plaลพa, nazvana tako zbog bele boje stena.
Buduฤi da je neverovatno romantiฤan, Santorini je nadaleko popularan kao destinacija za venฤanja iz snova.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com