Novi film Mela Gibsona โGreben spasaโ (Hacksaw Ridge) snimljen je po istinitoj priฤi o hrabrom mladiฤu i posveฤenom verniku Dezmondu T. Dosu, koji je u skladu sa svojim moralnim naฤelima odbio da nosi oruลพje, ali je odlikovan Ordenom ฤasti za spasavanje ลพivota 75 vojnika tokom odluฤujuฤe bitke na ostrvu Okinava u Drugom svetskom ratu.
Roฤen 7. februara 19194. godine u drลพavi Virdลพinija, odrastao je sa ocem, majkom i starijim bratom. Otac mu je bio bivลกi pukovnik, okiฤen Ordenjem ฤasti iz Prvog svetskog rata. Kao posveฤeni vernik Hriลกฤanske adventistiฤke crkve, Dezmond nije iลกao na veลพbe ili treninge subotom koju adventisti smatraju svetim danom. Odbio je da nosi oruลพje jer je verovao da je ubijanje pogreลกno. ฤak nije hteo ni da jede meso. Meฤutim, on je nauฤio u svom djetinjstvu mnoge vredne lekcije koje su formirale njegovo miลกljenje i uฤinile da u kritiฤnim trenucima rata reaguje na odreฤen naฤin.
Neposredno pre Drugog svetskog rata Dos je radio u brodogradiliลกtu, kada je upoznao Doroti i meฤu njima se razvila ljubav ali su odluฤili da ne sklapaju brak dok se rat ne zavrลกi. Kada se dogodilo bombardovanje Perl Harbura 7.12.1941. shvatio je da mora da se prijavi u vojsku ลกto je i uฤinio. Njegov pastor je otiลกao sa njim kako bi bio zaveden kao onaj ko ne nosi oruลพje. Meฤutim vojska tada nije imala tu ลกifru pa su mu predloลพili da se vodi pod ลกifrom โprigovor savestiโ. Meฤutim on se nije sloลพio jer je ลพeleo sluลพiti domovini ali bez oruลพja. Na kraju je pristao da ga zavedu pod ovom ลกifrom i dodeljen je sanitetskoj sluลพbi.
Prvog aprila 1942. pozvan je na vojniฤku obuku u Juลพnoj Karolini. Od samog poฤetka vojnici su zbijali ลกale na njegov raฤun, rugajuฤi se njegovim uverenjima. Iako je radio mnogo viลกe da bi nadoknadio neradne sate subotom, ostali su ga maltretirali.ย Svake noฤi kada bi klekao da se pomoli vojnici su bacali svoje ฤizme na njega, ali on nije odustajao. Situacija se toliko pogorลกala da je jedan vojnik rekao da jedva ฤeka da budu na borbenoj liniji i da ga tu ubije.
Vojska nije znala ลกta da radi sa ฤovekom koji neฤe da nosi oruลพje, ne radi subotom i ne jede meso.ย ฤak su hteli i da ga otpuste iz vojske kao nepodobnog za vojnu sluลพbu ลกto je on izriฤito odbio reฤima da ลพeli da sluลพi svojoj domovini. Ostao je u vojsci na veliko nezadovoljstvo svojih saboraca.
U julu 1944. godine na ostrvu Guam, Dos je poฤeo da dokazuje svoju hrabrost i veru na svakom ฤoveku koji je bio ranjen, brinuฤi se o njemu. U sledeฤoj bici na Filipinima, oktobra 1944. pokazao je svoju hrabrost spasavajuฤi vojnike na prvoj liniji borbe ne brinuฤi se za sopstveni ลพivot. Neki od njegovih saboraca su ga posmatrali sa uลพasom u oฤima dok je pred japanskim snajperistom dolazio stalno iznova po ranjene vojnike. Ostali vojnici nisu niลกta mogli da uฤine kako bi spreฤili snajperistu da puca. ฤudom snajperista nije opalio nijedan hitac. Godinama kasnije jedan misionar u Japanu priฤao je ovu priฤu o Dezmondu Dosu pred okupljenim ljudima. Nakon zavrลกenog bogosluลพenja jedan od prisutnih japanaca mu je priลกao i rekao da bi on mogao biti taj snajperista jer se seฤa identiฤne situacije iz te bitke i da nikako nije mogao da pritisne okidaฤ na snajperu.
Do 1945. godine ostali vojnici su veฤ bili navikli na njegovo ฤitanje Biblije i molitvu, tako da nije bilo neobiฤno kada su 29. aprila 1945. godine pred odlazak u teลกku bitku pristali da se Dos moli za sve njih i pognuli glavu.ย Trebali su preฤi 4000 stopa visok greben na ostrvu Okinava, koji deli ovo ostrvo na dva dela, dok su ih sa druge strane ฤekali neprijateljski vojnici. Ova bitka zavrลกena je bez ijednog izgubljenog ลพivota i sa samo jednim povrลกno ranjenim vojnikom.ย Kada je fotograf doลกao da snimi scenu zauzete teritorije iznenadio se ลกto nemaju gubitaka u ljudstvu. Odgovor komandanta je bio: โDos se molioโ.
Dvadeset i prvog maja ameriฤka vojska je ponovo bila pod udarom neprijateljske vatre i Dos je ostao na podruฤju otvorene vatre kako bi pomogao ranjenicima. On i joลก tri vojnika su se sakrili u rupu kako bi saฤekali mrak koji bi im pomogao da se izvuku.ย Meฤutim, granata je doletela u njihov zaklon i trojica vojnika su uspeli da se izvuku pre nego je eksplodirala. Dos to nije uspeo veฤ je granata eksplodirala kraj njegove noge. ฤudom nije mu raznela nogu veฤ ga je samo ranila. Tako ranjen odluฤio je da ne poziva pomoฤ veฤ da saฤeka dan i pomoฤ koja ฤe doฤi.
Kada je doลกla pomoฤ i stavila ga na nosila ugledao je drugog ranjenog vojnika, skotrljao se sa nosila i zatraลพio da stave drugog ranjenika na njih dok je on zagrlio drugog vojnika koji je takoฤe bio ranjen i tako su jedan drugom pomagali da doฤu do baze. Meฤutim neprijatelj nije mirovao i metak je zavrลกio u Dosovoj ruci kojom je bio obgrlio ratnog druga ฤime ga je spasio od sigurne smrti.
Na putu do bolnice otkrio je da mu je nestala Biblija koju je dobio od svoje supruge Doroti.ย Poslao je poruku vojnicima u njegovoj diviziji da je potraลพe ลกto su oni i uฤinili. Nisu se smirili dok nisu pronaลกli Dosovu Bibliju.
Narednih pet godina Dos je proveo u bolnicama oporavljajuฤi se od rana koje je zadobio. Pored toga, kao posledicu tuberkuloze izgubio je jedno pluฤno krilo. Radi telesne onesposobljenosti nije mogao da pronaฤe solidan posao kojim bi se bavio i posvetio se religiji, naroฤito radu sa mladima u crkvenim projektima u Dลพordลพiji i Alabami.
U oktobru 1945. godine Dezmond Dos je pozvan u Belu kuฤu kako bi primio Orden ฤasti od tadaลกnjeg predsednika Harija Trumana za njegovu hrabru sluลพbu. Kako mediji izveลกtavaju, kada je ameriฤki predsednik Hari Truman Dosu predao Orden, rekao je: โPonosim se tobom. Ovo si zaista zasluลพio. Drลพim da je ovo veฤa ฤast od predsedniฤke titule.โ
Dosova uzorna odanost Bogu i domovini naiลกla je na odobravanja cele nacije, prenosi portal Adventisti. Dosov kip postavljen je 2004. godine u Nacionalnom muzeju rodoljublja u Atlanti, tamo gde se nalaze kipovi liฤnosti koje su takoฤe dobitnici Ordena ฤasti kao ลกto je dr Martin Luter King.
Preminuo je 23. marta 2006. godine.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com