Ova rupa na dalekom istoku Rusije vredi – 10 milijardi dolara (video)

Ogromna rupa, koja izgleda kao prizor iz nauฤno-fantastiฤnih filmova, nalazi se u najslabije naseljenom podruฤju Rusije, 8.050 kilometara istoฤno od Moskve.

Mir ili Mirni je svetsko ฤudo ฤovekovih ruku delo i pravi dokaz koliko ljubav prema dijamantima moลพe daleko da ide.

Dลพinovska rupa ลกiroka je viลกe od kilometra (1.200 metara) i duboka 525 metra. Da nije rudnika, ne bi bilo ni grada kom i duguje ime โ€“ Mirni. Nastao je pedesetih godina proลกlog veka, nakon ลกto je otkriveno da je Jakutija obeฤ‡ana zemlja dijamanata.

Ekspedicija na istok Sibira, s Jurijem Kabardinom na ฤelu, ispostavila se kao jedna od najisplativijih u istoriji jer je otkriฤ‡em tragova kimberlita koji ukazuju na tlo bogato dijamantima Sovjetski Savez postao dom najvrednijoj rupi na svetu.

Mirni je ubrzo privukao stanovniลกtvo koje je u sibirsku hladnoฤ‡u dovela ลพelja za bogatstvom, a do ลกezdesetih je rudnik postao najveฤ‡i u SSSR-u, prenosi Express.hr.

Iznad rudnika ne lete helikopteri, jer ih moลพe usisatiย 

Godiลกnje se iz Mirnog izvlaฤilo dve tone dijamanata, bez obzira na temperature koje su se spuลกtale 40 stepeni ispod nule i tlo koje je smrznuto veฤ‡i deo godine, a leti se pretvara u moฤvaru. Tokom kopanja maลกine su nemilosrdno pucale.

Okvirno se procenjuje da je izvaฤ‘eno dijamanata u vrednosti od oko 17 milijardi dolara. Najveฤ‡i pronaฤ‘eni dijamant veliฤine je loptice za golf, ali nikada nije ponuฤ‘en na prodaju veฤ‡ se ฤuva u Drลพavnom trezoru dijamanata u Kremlju. Posle Drugog svetskog rata, Rusiji je upravo zarada od dijamanata pomogla da ponovo stane na noge.

Helikopteri se ne usuฤ‘uju da lete iznad rupe zbog razlika u temperaturi i upozorenja da bi ih mogla usisati, mada takvi sluฤajevi joลก nisu zabeleลพeni. Zbog neobiฤnih zvukova koji dopiru iz dubina rudnika, nastaju brojne teorije o ฤemu se radi, a mnogi veruju da je rupa svojevrsna veza s mraฤnim podzemljem.

Vlasnik Mira ruska je kompanija Alrosa, koja proizvodi oko ฤetvrtine svetske koliฤine dijamanata. Nakon zatvaranja zbog poplava, rudnik i dalje delimiฤno radi, iako ne kao u slavnim danima. Dijamanti se vade u mreลพi podzemnih tunela.

Osim ลพestoko teลกkih uslova za ลพivot, Mirni se minimalno razvijao iz dva glavna razloga. Prvi je zato jer grad postoji samo iz jednog razloga – radi rudnika dijamanata u vlasniลกtvu kompanije Alrosa, jedne od najveฤ‡ih na svetu koje se bave dijamantima.

Na vrhuncu proizvodnje, Alrosa je ubirala viลกe od 10 miliona karata godiลกnje, ลกto ga ฤini jednim od najproduktivnijih rudnika na svetu. Godine 2004. doลกli su najdublje ลกto su mogli doฤ‡i, kada je poฤelo lagano zatvaranje rudnika i njegovo potpuno gaลกenje.

Grad je predaleko od ‘ostatka drลพave’ย 

Iz Alrose su najavili da ฤ‡e u rudniku napraviti futuristiฤki podzemni grad u kojem ฤ‡e moฤ‡i da ลพivi 10.000 ljudi. Od najave je proลกlo deset godina i sve je ostalo samo na tome, iako procene pokazuju da bi u rudnik mogao da stane neboder od 150 spratova.

Po veliฤini se moลพe uporediti jedino s rudnikom bakra Bingam u ameriฤkoj saveznoj drลพavi Juti. Preฤnik „rupe“ Mirni je 1.2 kilometra, a dubina je 524 metara.

Drugi razlog zaลกto se grad nije preterano razvio jeste to ลกto je „odvojen“ od ostatka drลพave, i to ne samo u pogledu svoje lokacije. U Rusiji postoji nekoliko „zatvorenih gradova“ koje ne smeju da poseฤ‡uju ni ruski turisti, a kamoli stranci. Cena ลพivota u gradu je visoka jer se sve mora uvoziti, a Alrosa je stanovnike privlaฤila iskljuฤivo obeฤ‡anjima o viลกim platama u rudniku dijamanata.

Neki radnici su bili sezonci, pa su radili tri do ฤetiri meseca, pokupili zaradu i otiลกli. Drugi su doลกli s celim porodicama. ลฝene su imale poslove u obradi veฤ‡ izvaฤ‘enog kamenja, a deca i mladi su imali moguฤ‡nost da studiraju na fakultetu koji se specijalizovao za rude i geologiju.

U mnogim porodicama rudarenje je posao koji se prenosi s kolena na koleno, posebno zato ลกto se u ovom gradu niลกta drugo preterano ni ne isplati.

Mirni pokuลกava da otvori svoja vrata buduฤ‡nosti, pa ฤ‡e univerzitet tako nuditi nove smerove studija. Iako grad trenutno ima samo nekoliko hotela, sve je viลกe soba na Airbnb-ju.

Grad liฤi na kosmopolitsku sredinu barem toliko ลกto ima japanski restoran i kebabe, a naravno i veliki muzej dijamanata.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com