Uvek su se turisti delili na dve vrste, i to na one koji se „prave Englezi“ gde im mesto nije, to jest, van Engleske, i na one koji su se svojski trudili da budu deo zemlje u kojoj borave, da osete njen ukus i miris. Oni prvi obiฤno proฤu loลกije i skuplje od ovih drugih. Niko ne voli onog ko se ne trudi da priฤe domaฤinu i ko oฤekuje da se iskljuฤivo domaฤin njemu pribliลพi, jer je on, zaboga, gost koji plaฤa. Tako obiฤno plati i viลกe nego ลกto je mislio.
Recept za bolju komunikaciju i jeftiniju proฤu u inostranstvu uvek glasi – u Rimu se ponaลกaj kao Rimljanin! To se najbolje i najlakลกe postiลพe pomoฤu garderobe (koja treba da sledi neka osnovna pravila koje „domoroci“ slede), ali i pomoฤu par reฤi lokalnog jezika. Jedno Buyrum prilikom ulaska u neku tursku radnju i Tesekkur ederim (Hvala!) na izlazu znatno poveฤavaju vaลก ugled i mogu da snize cenu proizvoda ili usluge.
Italijanima ili Francuzima, tako ponosnim na svoje jezike, obavezno govorite pozdrave na njihovim jezicima, pa makar da vam cela konverzacija bude na engleskom. Naravno, Quanto costa? je uvek poลพeljno, kao i poznavanje brojki.
Maฤari su posebno osetljivi na „istorijske okolnosti“ i nekako se uvek oseฤaju izolovani meฤu tolikim Slovenima, Germanima i Rumunima, da je Szervusz ili Jo napot! pravi recept da se izmami osmeh maฤarskom prodavcu ili konobarici.
Grci su presreฤni i sa Kalimera ili Efharisto, i odmah poฤinje priฤa o „bratskoj Srbiji“. O Bugarima da i ne govorimo. Tu vam treba samo nekoliko reฤi da biste sve razumeli. Dobro, skoro sve.
Dakle, mali trud – velika korist!
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com