Do 5. oktobra 1842. godine piva su bila tamna i mutna, a onda je jedna grupa entuzijasta „prosvetlila“ ovaj napitak. Da li ste znali to?
Jozef Grol zapoฤeo je trijumfalni pohod sa pivom poznatim kao „plzensko“ ili „pilsner“ (na nemaฤkom). Imitirano tokom veka i po, nazvano je Pilsner Urquell, to jest „plzensko sa pravog drevnog izvora“, da bi se razlikovalo od drugih, koja su mnogi pravili na sliฤan naฤin i nazivali ih „pilsner“, iako nisu bila iz Plzena. Godine 1844. napravljen je prvi friลพider, ลกto je pomoglo ลกirenju popularnosti „lagera“, to jest, svetlog piva. Matrin Salcman odneo je 1845. godine plzensko ฤudo od piva u prestonicu Bohemije, Prag, gde je ono odmah postiglo uspeh. Ubrzo je otvorio pivnicu „U Salcmanu“, koja joลก uvek uspeลกno radi. Godine 1858. „lager“ osvaja i Sjedinjene Ameriฤke Drลพave, postajuฤi popularniji od tamnog piva, koje ostaje sinonim za zimsko ispijanje tog napitka. Tokom srednjeg veka „privilegija“ proizvodnje piva bila je jedna od najznaฤajnijih stvari u srednjoj Evropi. Povlastice su davali vladari, a narodu su sluลพile kao odliฤan ventil u tegobnom ลพivotu prepunom rada.
Lekari i sveลกtenici preporuฤivali su ga umesto vode, jer su zbog nje ฤesto izbijale smrtonosne zaraze. Iako je pivara bilo mnogo, kvalitet piva bio je priliฤno slab. Oko 1800. godine pivarstvo je doลพivljavalo krizu. Pravile su se dve vrste piva: pivo sa gornjom fermentacijom, kratkotrajnije, i pivo sa donjom, neลกto dugotrajnije. Plzenska su uglavnom bila ona sa gornjom. Od 1.052 pivare, koliko ih je tada postojalo u Bohemiji, 938 pravilo je baลก ovakvo pivo.
Godine 1839. grupa od oko 200 graฤana Plzena osnovala je „Gradsku pivaru“. Arhitekta ล telcer naฤinio je divnu zgradu, a iz Bavarske, u kojoj se pravilo pivo donje fermentacije, stigao je Jozef Grol, koji je napravio plzensko pivo sa lokalnim obeleลพjima. Hladni podrumi od kamena peลกฤara i drvena burad dali su mu jedinstven ukus. U podrumima je temperatura uvek nekoliko stepeni iznad nule, ฤak i tokom leta. Pivara je sagraฤena 1892. godine, a 1899. godine nazvana je „Prazdroj“. Sama za sebe predstavlja remek-delo arhitekture. Godine 1933. praktiฤno je progutala ฤuvenu pivaru „Gambrinus“, koja je nastavila da pravi svoje vrste piva, kao i „Pivovar radegast“, sada u sastavu „Prazdroja“. Tu je i Muzej piva, smeลกten u zgradu koja je u srednjem veku sluลพila kao sladara. O istoriji piva ovde svedoฤi oko 18.000 eksponata.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com