Tuga predstavlja jednu od osnovnih emocija u koje spadaju joลก i sreฤa, bes, strah i gaฤenje. Iako je tuga negativna emocija koju uglavnom nastojimo da izbegnemo, to i dalje jeste emocija koja se javlja kao normalna reakcija na razliฤite dogaฤaje i pomaลพe u prevazilaลพenju onoga ลกto se dogodilo.
Tugovanjeย predstavlja prirodan proces koji se najฤeลกฤe opisuje u odnosu na gubitak neke osobe koja nam je bila bliska, ali svima nam je poznato da se tuga moลพe javiti i kada izgubimo neku stvar za koju smo bili vezani ili kada imamo neke ambicije i ideale, a nismo uspeli da ih dosegnemo. Krajnji cilj ovog procesa je:
prihvatanjeย ฤinjenice da smo nekoga ili neลกto izgubili ili da nismo postigli neลกto ลกto smo ลพeleli,
integrisanje bolnog iskustvaย sa ostalim,
davanje sebi dozvole i podstreka da seย nastavi dalje.
Depresijaย je termin koji je postao veoma popularan i ฤesto koriลกฤen u svakodnevnom govoru, pa se neretko deลกava da ljudi kada su tuลพni, nezadovoljni i sliฤno to nazivaju depresijom, piลกe za Stetoskop.info Neda Janiฤijeviฤ sa Filozofskog fakulteta.
Ovakvo olako koriลกฤenje termina unosi konfuziju u razgraniฤavanje onoga ลกto je normalan proces tugovanja koji svi doลพivljavamo i onoga ลกto je kliniฤko stanje depresije, odnosno mentalni poremeฤaj koji zahteva adekvatan tretman.
Ovakvo stanje stvari stvara problem jer sa jedne strane, ljudi koji oseฤaju tugu ili su pasivni mogu dramatizovati ovo stanje, pa tako na neki naฤin onesposobljavaju sami sebe ili nalaze opravdanje za svoju pasivnost ili neuspeh, ne preduzimajuฤi niลกta po tom pitanju. Sa druge strane, poลกto su โsvi depresivniโ, ovo stanje se na neki naฤin normalizuje i onemoguฤava ljude koji stvarno pate od depresije da potraลพe pomoฤ.
Za razliku od tuge koja moลพe doneti i korist, jer u periodu tugovanja ฤesto preispitujemo i upoznajemo sebe, svoje vrednosti i ลพivot uopลกte, depresiju ne karakteriลกu ovakvi razvojni procesi. Ono ลกto karakteriลกe depresiju, a ลกto je kljuฤna razlika u odnosu na normalnu tugu su:
intenzitet,
trajanje,
proลพimanje razliฤitih sfera ลพivota.
Depresija ฤesto predstavlja disproporcionalno intenzivnu reakciju na neki dogaฤaj ili moลพe trajati duลพe nego ลกto se to oฤekuje uzimajuฤi u obzir dogaฤaj koji je izazvao, a nekada se javlja i odrลพava i bez vidljivog uzroka ili okidaฤa. Takoฤe, za razliku od tuge koja je blaลพa sa protokom vremena, nije retko da se depresija intenzivira tokom vremena ako se ne leฤi i da dovodi do povlaฤenja i gubitka interesovanja za veฤinu aktivnosti, pa i do gubitka volje za ลพivotom.
Kako prepoznati depresiju i kada se obratiti lekaru?
Depresija se najbolje moลพe prepoznati uzimanjem u obzir dijagnostiฤkih kriterijuma, odnosno simptoma koji su karakteristiฤni za depresiju:
Intenzivno oseฤanje tuge ili praznine tokom duลพeg vremenskog perioda (dve nedelje ili viลกe) koje je prisutno tokom veฤeg dela dana
Sniลพeno interesovanje ili odsustvo interesovanja za aktivnosti koje su ranije priฤinjavale zadovoljstvo
Problemi sa spavanjem u vidu nesanice ili preteranog spavanja
Problemi sa ishranom u vidu unoลกenja premalih ili prevelikih koliฤina hrane
Oseฤanje nemira ili iritabilnosti
Izraลพen umor
Oseฤanja krivice i bezvrednosti koja nemaju stvaran povod ili su prenaglaลกeni u odnosu na dogaฤaj
Teลกkoฤe u odrลพavanju koncentracije i donoลกenju odluka
Suicidalne misli, ideje ili pokuลกaji samoubistva
Ukoliko primetite da se tokomย dve nedelje ili viลกeย kod Vas javlja pet ili viลกe od prethodno navedenih simptoma i ukoliko je Vaลกe stanje znaฤajno drugaฤije nego ranije, pritomย ugroลพavajuฤi svakodnevno funkcionisanje, moguฤe je da patite od depresivnog poremeฤaja. Tada je vreme da se obratite za pomoฤ. Dijagnozu postavlja iskljuฤivo struฤno lice, dakle licencirani psihoterapeut u privatnoj praksi ili psiholog ili psihijatar na klinici, a u skladu sa procenom stanja, predlaลพe se i odgovarajuฤa terapija (farmakoterapija, psihoterapija ili kombinacija ta dva).
Saveti za prevazilaลพenje tuge i depresije
Za razliku od tuge, depresija zahteva tretman i leฤenje, ali postoje odreฤene aktivnosti i navike koje sami moลพete primeniti, a koje predstavljaju znaฤajne faktore u prevazilaลพenju i jednog i drugog:
Bavite se nekim sportom ili fiziฤkom aktivnoลกฤu.
Vodite raฤuna o sopstvenom snu i ishrani.
Pronaฤite hobije koji Vas ispunjavaju.
Stvarajte i odrลพavajte kontakte sa ljudima.
Naฤite vremena da uฤinite neลกto lepo za sebe i obratite paลพnju na lepe stvari koje imate.
(Stetoskop.info, Danas)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com