Novine, internet i televizijski programi prepuni su raznih dijeta kojima se „brzo i trajno“ smanjuju suvišni kilogrami. Pored dijeta, često se reklamiraju i preparati (tablete, kapsule, čajevi…) koji efikasno smanjuju gojaznost i prekomernu težinu za „veoma kratko vreme“. Međutim, svi ovi saveti (i reklame) često mogu biti neefikasni na duže staze, a ponekad i opasni po zdravlje.
Navodimo samo neke od poznatih dijeta: mesečeva dijeta, kupus čorba dijeta, tridesetodnevna dijeta, dijeta na bazi metabolizma, sedmodnevna dijeta, jogurt dijeta, sensa dijeta, dijeta vegetarijana, francuska dijeta, dijeta sa salatom, dijeta sa testeninom, dijeta sa jabukama, doručak dijeta, tročasovna dijeta, kremenko dijeta, anticelulit dijeta, kruzova dijeta, atkinsova dijeta, dijeta južne obale, dijeta bez ugljenih hidrata, dijeta bez vode, hibernaciona dijeta, majami dijeta, petnaestodnevna dijeta, detoksikaciona dijeta, dijeta „dan posle“, pirinčana dijeta, dijeta 3 kg za 3 dana, dijeta sa medom, dijeta sa jajima, dijeta sa mesom, vikend dijeta, stroga dijeta, dijeta za čišćenje organizma… Pa ipak, dijete neće same završiti posao ukoliko osoba sama stvarno ne reši da se ozbiljno pozabavi svojim suvišnim kilogramima.
Upozorenja stručnjaka
Dijete zasnovane samo na jednoj vrsti namirnica ili na gladovanju (određeno vreme) mogu dovesti do narušavanja zdravlja (malaksalost, nesvestica, srčane smetnje, pad imuniteta, anoreksija…), jer se uz njih mogu preterano smanjiti masne naslage, ali i vitamini i minerali. Karakterističa je recimo dijeta zasnovana na jajima, koja može dovesti do povećanja holesterola.
Dijete ne treba da su kratkotrajne i rigorozne. Naglim brzim dijetama može doći do naglog mršavljenja i narušavanja zdravlja zbog manjeg unosa vitamina i minerala nego što je organizmu stvarno potrebno. Pored toga, nakon takvih dijeta dolazi do jo-jo efekta, pa se posle završetka dijete kilogrami „vraćaju ubrzano“. Takođe je opasno da se posle uspešno sprovedene dijete častite nekim preobilnim obrocima ili prevelikom količinom slatkiša.
Pre početka bilo koje dijete, važno je konsultovati lekara ili nutricionistu kako bi se utvrdilo šta i koliko treba jesti i kojim se sportskim aktivnostima treba baviti kako se ne bi narušavalo zdravlje.
Za efikasno smanjenje suvišne težine bitno je baviti se određenim lakim fizičkim ili sportskim aktivnostima kako bi se sagorele suvišne kalorije i zategli mišići pri smanjenju težine. I bavljenje fizičkim aktivnostma treba vršiti pod stručnim nadzorom da ne bi došlo do upale mišića ili neke povrede.
Kod svih dijeta je važno šta raditi posle, jer kada se sa dijetom završi, treba nastaviti sa pravilnom ishranom i umerenim fizičkim aktivnostima kako bi se održavala dostignuta željena (smanjena) težina.
Dijete su opravdane naročito ako prekomerna težina počne da ugrožava zdravlje. Tada dijetom treba što pre smanjiti suvišne kilograme i onda ih održavati na tom nivou kako se zdravlje ne bi ponovo pogoršalo.
Stručnjaci savetuju da se izbegavaju dijete u kojima se broje kalorije jer onda to postaje noćna mora za onoga ko sprovodi dijetu. Iskustva pokazuju da takve dijete na duže staze nisu efikasne, a da osobe često posle toga imaju psihičke probleme pošto postanu opsednute neefikasnim smanjenjem težine.
Rigorozne dijete koje savetuju samo post, mogu biti štetne jer obično poremete unos korisnih materija u organizam.
Najbolje je kada gojazna osoba reši da promeni način života, da se odrekne loših navika i nekoliko godina se pridržava: režima umerene ishrane sa malo masti i redovnog rasporeda vežbanja. Posle nekog vremena, ovakav način života pređe u naviku i telesna težina se stabilizuje. Prilikom takvog načina ishrane i života, čovek se normalno hrani, a povremeno pojede i nešto više i nešto slatko (povremeni ispadi), ali ne narušava pravi ritam.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com