U Njujorku je od 2008. godine zakonom regulisano da lanci restorana u menijima moraju imati ispisane informacije o kalorijama, i to za svaki obrok. To je uฤinjeno u cilju oฤuvanja zdravlja i spreฤavanja preterane gojaznosti koja je u Americi postala epidemijska.
Pa ipak, skorije istraลพivanje ustanovilo je da mnogi kupci u restoranima brze hrane nisu iskoristili informacije o kalorijama koje su im bile na raspolaganju. Oko 15% ljudi koji kupuju brzu hrane u Njujorku proฤitalo je potrebne informacije o kalorijama u menijima. Pokazalo se da kupci koji su koristili informacije o kalorijaa kupuju manje kaloriฤnu hranu.
Provera kalorija
Istraลพivaฤi su vrลกili istraลพivanja 2007. godine, pre donoลกenja propisa, i 2009. godine (posle donoลกenja propisa o informacijama o broju kalorija u obrocima). Istraลพivanje je vrลกeno u Njujorku, na uzorku od 168 sluฤajno izabranih restorana u kojima je anketirano preko 8.000 ljudi.
U tri vodeฤa lanca restorna brze ishrane (koji predstavljju 42% trลพiลกta u Njujorku) ustanovljeno je da su kupci znaฤajno smanjili broj kalorija po kupljenom obroku (6% do 15%). Sa druge strane, u restoranima u kojjima su promovisane velike porcije hrane, broj kalorija po kupljenom obroku poveฤan je za ฤak 17,8%.
Borba protiv gojaznosti
Obaveลกtenja o sadrลพaju kalorija u proizvodima (hrani) samo je jedan od naฤina da se pomogne ljudima koji imaju problema sa viลกkom kilograma da smanje broj unetih kalorija u organizam.
Gojaznost je veฤ postala ozbiljan problem u SAD ali se ลกiri i na ostale zemlje. Stanje u SAD struฤnjaci ocenjuju kao kritiฤno, jer je sada 33% odraslih i 17% tinejdลพera gojazno.
Profesor Susan Jebb, koja radi u istraลพivaฤkom centru za ishranu u Kembridลพu, Velika Britanija (Human Nutrition Research Center), smatra da je etiketiranje dobar prvi korak u smanjenju gojaznosti, ali da je u borbi protiv gojaznosti potrebno mnogo toga promeniti pa i „strategiju snabdevanja hranom“.
Zakljuฤak
Istraลพivaฤi zakljuฤuju da je postignut pozitivan efekat time ลกto je etiketama pruลพena informacija o koliฤini kalorija u obrocima u restoranima brze hrane. Etiketiranjem je postignuto to da osobe koje vode raฤuna o svojoj kilaลพi pri kupovini hrane, biraju obroke sa manje kalorija.
Svi se slaลพu da posebnu paลพnju treba usmeriti na edukaciju potroลกaฤa; kako da tumaฤe i koriste informacije o hrani koju kupuju, a na kojoj se veฤ nalaze informacije o kalorijama, vitaminima i drugim sastojcima.
Mada su navedena istraลพivanja vrลกena u Njujorku, ovo je pouka i nama da pri izboru jela u restoranima (ili izboru proizvoda u samouslugama) proฤitamo informacije o sastavu proizvoda (naroฤito o kalorijama).
ฤitanjem informacija o kaloraijama, osobe koje imaju problema sa viลกkom telesne teลพine i osobe koje su na dijeti, mogu izabrati obroke (proizvode) sa manje kalorija i time smanjiti tendenciju gojenja.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com