Zamene za meso, poput biljnih sireva, kobasica od tofua, veganskih burgera… naลกli su se na udaru nauฤnika koji, na osnovu najnovijeg istraลพivanja, tvrde da takvi proizvodi mogu predstavljati zdravstveni rizik.ย U Australiji, gde je sprovedeno istraลพivanje, broj ljudi koji se hrane ovim alternativnim namirnicama sve je veฤi. Procenjuje se da tamo 2,5 miliona ljudi radije bira zamene za meso, zbog ฤega i proizvoฤaฤi udovoljavaju ลพeljama kupaca, pa je ponuda ovih proizvoda utrostruฤena u poslednjih deset godina.
Institut za globalno zdravlje โDลพordลพisโ iz Melburna, na osnovu analize 560 proizvoda koje se prodaju kao alternativa mesu, tvrdi da mnogi od njih sadrลพe prevelike koliฤine soli, masti i ลกeฤera. Studija je otkrila da su neki popularni proizvodi, kao slanina bez mesa, prepuni soli. U sto grama pronaฤeno je dva grama soli, ลกto je treฤina ukupnog preporuฤenog dnevnog unosa. Parฤe veganske pite โ tri grama soli, a popularni falafel bio je prepun pojaฤivaฤa ukusa, natrijuma i ลกeฤera.
Struฤnjaci su zabrinuti jer, kako kaลพu, ovu hranu ฤesto prati marketing da je reฤ o zdravijim biljnim namirnicama.
โ Mnogi od ovih proizvoda su primamljivi zbog marketinga. Kada kaลพemo da je neลกto biljno, za mnoge to podrazumeva i zdravije, ali ne obraฤamo paลพnju na deklaracije gde jasno piลกe ลกta se joลก dodaje u takve proizvode. Proizvoฤaฤi dodaju so iz viลกe razloga, ali glavni je taj ลกto ลพele da kupcu ponude bolji ukus โ kaลพe Keli โ En Dลพoli, izvrลกna direktorka Fondacije za zdravlje srca, koja ฤe uskoro pokrenuti novu studiju na ovu temu. Meฤutim, istraลพivanje je utvrdilo da meฤu ovim proizvodima ima i zdravijih opcija zbog ฤega struฤnjaci pozivaju graฤane koji ลพele da izbegavaju meso obraฤaju paลพnju na sastav proizvoda.
Ova studija baca senku na vegetarijanski naฤin ishrane. Jer, zbog savremenog ลพivota pobornici ovog pokreta ฤesto konzumiraju brzu hranu koja, takoฤe, moลพe biti nezdrava kao i konvencionalna. Istraลพivaฤi podseฤaju da prekomerna upotreba crvenog mesa nosi veฤi rizik od nekih karcinoma i srฤanih bolesti. Ali nauฤnicima se zamera ลกto nisu dali odgovor ลกta je zdravije โ slanina bez mesa ili prava slanina.
Broj onih koji se ne hrane namirnicama ลพivotinjskog porekla iz godine u godinu raste. Prehrambena industrija tehnoloลกki prati ovakve potrebe (uzgoj mesa u laboratoriji, belanฤevine na biljnoj bazi…). Globalna statistika pokazuje da u 2017. godini oko 70 odsto svetske populacije aktivno smanjuje potroลกnju mesa i da je lansiranje novih veganskih proizvoda, od 2010. godine, poveฤano za 250 odsto. Britanski โEurostarโ navodi da ฤe uskoro u toj zemlji potraลพnja za belanฤevinama na biljnoj bazi nadmaลกiti potraลพnju za klasiฤnim mesom. U Velikoj Britaniji broj vegana poveฤao se u poslednjoj deceniji za 360 odsto, a svaki dvanaesti roditelj odgaja decu vegane. Osim Britanije znaฤajan pad potroลกnje mesa beleลพe i Nemaฤka i Novi Zeland gde se po stanovniku jede 20 kilograma manje nego pre 10 godina. Sliฤno je i u Kini gde 39 odsto stanovnika aktivno smanjuje potroลกnju, dok polovina Kanaฤana veฤ konzumira alternative mesu. Ameriฤko trลพiลกte je specifiฤno po tome ลกto se 43 miliona potroลกaฤa izjasnilo da nisu ni vegani ni vegetarijanci, ali kupuju neke biljne proizvode zbog zdravije ishrane, najฤeลกฤe sojino i bademovo mleko, tofu i veganske burgere.
Holandska kompanija za istraลพivanje trลพiลกta โInova market insajtโ utvrdila je da je izmeฤu 2013. i 2017. godine potraลพnja za proizvodima biljnog porekla u svetu porasla za 62 odsto. ฤak i Brazil, koji ima jednu od najveฤih mesnih industrija, trenutno peto najveฤe trลพiลกte zdrave hrane, a treฤina stanovniลกtva se veฤ deklariลกe kao vegeterijanci. Holandija ลพeli da u sledeฤih pet do deset godina postane lider zdrave i odrลพive hrane. A koliko je ovaj naฤin ishrane uzeo maha pokazuje podatak da je globalni servis za dostavu hrane โUber itsโ, proลกle godine, vegansku hranu proglasio vrhunskim trendom.
Mlekarstvo u krizi
Mleฤna industrija beleลพi gubitke zbog uticaja biljnih alternativa na profit, zakljuฤak je poslednje konferencije o mlekarstvu u Glazgovu. Oฤekuje se da ฤe biljna mleka za manje od 10 godina potpuno nadmaลกiti proizvode od kravljih. U Frankfurtu je veฤ otvoren prvi veganski vrtiฤ, veฤina ลกkola u Britaniji praktikuje takozvani zeleni ponedeljak, kada je na meniju iskljuฤivo biljna hrana. Bar jednu vegansku opciju nude 1.800 ลกkola u Njujorku. Amazonova poslovnica u Britaniji objavila je da je njihova โonlajnโ veganska trgovina za godinu dana poveฤala prodaju za sto odsto, a da su pekarski proizvodi imali najveฤi rast.
(Jelica Antelj/Ivana Albunoviฤ, „Politika“)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com