Poslednjih godina istraživanje dugovečnosti postalo je jedan od najvažnijih fokusa naučnika, nutricionista i lekara. Američki istraživač i pisac Den Buetner, poznat po svom radu na proučavanju „plavih zona“, odnosno regiona sveta u kojima ljudi žive duže od proseka, otkrio je još jednu zanimljivost. Buetner je, naime, otkrio da svakodnevna konzumacija pasulja može povećati život za čak četiri godine.
„Jedna šolja pasulja dnevno povezuje se sa oko četiri dodatne godine. Dakle, ako želite da saznate šta su stogodišnjakinja jela da doživi sto godina, morate da znate šta je jela tokom svog života – kao devojčica, kao majka, u srednjim godinama i nakon penzionisanja“, ističe Dan.
„Plave zone“ i tajna dugovečnosti
Tokom godina, Buettner je sproveo opsežna istraživanja u „plavim zonama“ – regionima koji se prostiru širom sveta, gde ljudi žive znatno duže od proseka. Ove zone uključuju: Ikariju u Grčkoj, Okinavu u Japanu, Sardiniju u Italiji, Loma Lindu u Kaliforniji i poluostrvo Nikoja u Kostariki. Analizom navika u ishrani, društvenih veza i stilova života ljudi na ovim prostorima, Buetner je došao do ključnih zaključaka o faktorima koji doprinose dugovečnosti.
Jedan od najvažnijih faktora koje je Buetner istakao u svom istraživanju je ishrana bogata biljnim izvorima hrane, poput povrća, voća, orašastih plodova i, posebno, mahunarki. Pasulj, kao jedan od najpoznatijih predstavnika mahunarki, zauzima centralno mesto u ishrani mnogih ljudi u „plavim zonama”.
Pasulj kao ključ dugovečnosti
Naučna istraživanja koja podržavaju ove tvrdnje pokazuju da mahunarke, uključujući pasulj, imaju mnoge zdravstvene prednosti koje mogu doprineti dužem životu. Pasulj je bogat vlaknima, proteinima, antioksidansima i mikronutrijentima, a ima malo zasićenih masti, što ih čini izuzetno dobrim za srce i opšte zdravlje.
Prema Buetneru, ljudi koji redovno konzumiraju pasulj mogu da produže svoj životni vek za četiri godine. Razlog za to leži u nekoliko faktora:
Bogata nutritivna vrednost
Pasulj je izvor biljnih proteina koji su ključni za održavanje mišićne mase, posebno kako starimo.
Zdravlje srca
Brojne studije pokazuju da ishrana bogata vlaknima i biljnim proteinima može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, koje su vodeći uzrok smrti u mnogim razvijenim zemljama. Pasulj snižava nivo lošeg holesterola (LDL) i krvni pritisak, čime doprinosi zdravlju srca.
Smanjenje rizika od hroničnih bolesti
Potrošnja mahunarki kao što je pasulj povezana je sa manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, raka debelog creva i drugih hroničnih bolesti.
Svestranost u ishrani
Pasulj je lako dostupan, jeftin i svestran. Može se pripremiti na različite načine – od supa i čorba do salata, pa čak i zdravih pljeskavica. Ovakav pristup jednostavnom, ali hranljivom obroku čini ga idealnim za svakodnevnu ishranu.
Kako uključiti pasulj u svakodnevnu ishranu?
Za one koji žele da uživaju u blagodetima pasulja, nije potrebno drastično menjati navike u ishrani. Jednostavno uključivanje pasulja u obrok može doneti velike koristi:
Kuvani pasulj može da se doda u čorbe, supe, salate ili da se koristi kao prilog.
Uz meso možete poslužiti pire pasulj.
Pasulj u sendvičima ili tortiljama može biti odličan izvor proteina za vegetarijance i vegane.
Pasulj kao glavna komponenta u jelima kao što su salata od pasulja, čili kon karne ili pljeskavice od pasulja.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com