U trendu

Ove čudesne namirnice su koristili stari narodi još pre 4000 godina: Za dobro zdravlje i dug život

Namirnice koje su koristili stari narodi – za dobro zdravlje i dug život!

Pre četiri hiljade godina, stanovnici Mediterana već su praktikovali ishranu sličnu onoj koju danas preporučuju nutricionisti. Nova studija otkriva da su drevni Sirijci jeli ono što bi se danas nazvalo mediteranskom kuhinjom.

„Stara poslovica ‘da smo ono što jedemo’ zaista ima smisla u ovom slučaju. Korišćenje analize stabilnih izotopa omogućilo je direktno utvrđivanje vrste hrane koja je konzumirana“, objašnjava arheolog i hemičar Bendžamin Fuler sa Univerziteta u Levenu.

Belgijski istraživači su koristili modernu tehnologiju na velikim bazama podataka merenja izotopa kako bi proučavali istoriju naselja Tel Tveini u Siriji. Ovaj lokalitet je bio važna luka u Ugaritskom kraljevstvu tokom bronzanog i gvozdenog doba.

Analizirajući merenja izotopa u 410 biljnih semenki i ostacima kostiju 16 ljudi i 210 životinja iz perioda od 2600. do 333. godine pre nove ere, istraživači su otkrili da su ljudi iz Tel Tveinija konzumirali hranu bogatu integralnim žitaricama, voćem i povrćem, sa obiljem maslina i grožđa.

„Ishrana je bila relativno siromašna u mesu, što je slično današnjoj mediteranskoj ishrani koja obuhvata hleb, masline, grožđe, mahunarke, mlečne proizvode i male količine mesa“, ističe Fuler u svom istraživanju.

Iako su se oslanjali na biljnu ishranu iz potrebe – zbog upotrebe životinja za radne svrhe – njihova kombinacija mesa, voća, žitarica i povrća je dokazano najzdravija opcija i danas.

Visoki nivoi izotopa ugljenika 13 u sačuvanim semenkama ukazuju na dobro gajene useve sa adekvatnim đubrenjem i navodnjavanjem. Upotreba stajskog đubriva objašnjava visoke nivoe azota 15 izotopa u biljkama.

Iako su živeli blizu mora, stanovnici Tel Tveinija nisu mnogo konzumirali morske plodove i ribu tokom bronzanog doba. Ovo je bilo zanimljivo otkriće s obzirom na bogatstvo mora na samo dva kilometra udaljenosti.

„Drevna društva su uspevala da proizvedu dovoljno hrane od useva, što ukazuje na plodnu zemlju. To je u skladu sa reputacijom regiona kao velikog proizvođača maslina“, zaključuje Fuler.

(n1info.rs)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.