Svi se nesvesno dave u ovoj namirnici, a niko nema pojma da li je uopšte je zdrava – evo kako može da utiče na telo!
Palmino ulje je sastojak koji se nalazi u velikom broju proizvoda koje svakodnevno konzumiramo, . Iako je već neko vreme na lošem glasu, mnogi se pitaju kako zapravo utiče na zdravlje. Stručnjaci iz različitih oblasti se slažu u vezi s nekoliko ključnih faktora.
Palmino ulje u svakodnevnim proizvodima
Prema izveštajima sa sajta „Very Well Health“, palmino ulje je sastojak koji se koristi u skoro polovini pakovanih proizvoda dostupnih u supermarketima. Njegova specifičnost je što ostaje polučvrsto na sobnoj temperaturi, što ga čini idealnim za proizvode poput namaza i onih koji zahtevaju duži rok trajanja. Takođe, palmino ulje je otporno na oksidaciju, što omogućava produženo trajanje proizvoda. Možete ga pronaći u mnogim popularnim prehrambenim proizvodima, uključujući hleb, slatkiše, čokolade, grickalice, zamrznutu i gotovu hranu, sladoled, picu, kao i u namazima poput onih od kikirikija i margarina. Osim hrane, koristi se i u proizvodima za ličnu higijenu, kao što su dezodoransi, pasta za zube, šamponi, i drugi.
Nutritivni sastav palminog ulja
Palmino ulje se, kao i sva biljna ulja, sastoji u potpunosti od masti, a ono sadrži visok udeo zasićenih masti, koji čini oko 50% njegovog sastava, dok maslinovo ulje ima svega oko 14%. Na primer, jedna kašika palminog ulja sadrži 120 kalorija, 14 grama masti, od kojih je 7 grama zasićenih, 5 grama mononezasićenih i 1 gram polinezasićenih masti. Takođe, sadrži vitamin E koji čini 14% dnevnih potreba.
Da li je palmino ulje dobro ili loše za zdravlje?
Stručnjaci sa sajta „Health Line“ ukazuju na nekoliko potencijalnih koristi palminog ulja, kao što je podrška funkciji mozga i smanjenje rizika od srčanih bolesti. Međutim, sa Harvarda ističu da je palmino ulje steklo lošu reputaciju zbog visokog udela zasićenih masti, koje su povezane sa povećanjem nivoa lošeg LDL holesterola i triglicerida – faktora rizika za srčana oboljenja.
Oni podsećaju da su u prošlim godinama transmasti smatrane najštetnijima za zdravlje, ali je palmino ulje, iako bolje od transmasti, i dalje daleko od savršenog. Kao bolja alternativa, stručnjaci sa Harvarda preporučuju biljna ulja koja su prirodno tečna na sobnoj temperaturi, kao što je maslinovo ulje.
Jedan od glavnih nedostataka palminog ulja je sadržaj palmitinske kiseline, vrste zasićene masne kiseline, koja je pokazala da doprinosi upalama, insulinskoj rezistenciji i povećanju telesne mase više nego druge masti, kao što je ona iz maslinovog ulja, prema istraživanjima iz 2017. godine.
Iako palmino ulje nije toliko štetno kao transmasti, ipak nije najzdravija opcija i trebalo bi ga konzumirati umerenije, dok su biljna ulja poput maslinovog bolja alternativa.
(kurir.rs)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com