Kovid 19 je zarazio skoro svaku zemlju na svetu – sem njih deset, ali i pored toga ekonomije ovih drลพava pretpele su ลกtetu zbog krize izazvane pandemijom.
To su Palau, Mikronezija, Marลกalska Ostrva, Nauru, Kiribati, Solomonska Ostrva, Tuvalu, Samoa, Vanuatu i Tonga koje nemaju zaraลพene koronavirusom.
Palau, od 1982. godine, kada je otvoren prvi hotel, doลพivljava procvat turizma. Ovu malu zemlju, okruลพenu nebeskoplavim Pacifiฤkim okeanom, proลกle godine posetilo je 90.000 turista, pet puta viลกe nego ลกto ima stanovnika. Podaci MMF-a iz 2017. godine pokazali su da je turizam ฤinio 40 odsto BDP-a ove zemlje.
Ali, kako piลกe Bi-Bi-Si na srpskom, to je bilo pre kovida 19.
Granice Palaua su praktiฤno zatvorene od kraja marta. To je jedna od samo deset zemalja na svetu bez ijednog potvrฤenog sluฤaja koronavirusa, ne raฤunajuฤi Severnu Koreju i Turkmenistan.
Meฤutim, iako nije zarazio nikoga, virus je poharao ฤitavu zemlju.
Hotel Palau je zatvoren joลก od marta i nije jedini. Restorani su prazni, prodavnice suvenira ne rade, a jedini hotelski gosti su lokalni stanovnici koji su se vratili iz inostranstva i moraju da ostanu u karantinu.
Menadลพer i suvlasnik hotela „Palau“ Brajan Li ima osoblje od dvadesetak ljudi i sve ih je zadrลพao u radnom odnosu, mada im je skratio radno vreme.
„Pokuลกavam da im naฤem ลกta da rade – odrลพavanje, renoviranje, i tako dalje“, govori.
Ali prazni hoteli ne mogu doveka biti odrลพavani i renovirani.
„Mogu da ostanem ovako joลก pola godine, posle ฤu verovatno morati da zatvorim“, kaลพe Brajan.
Brajan za to ne okrivljuje vladu, koja je ponudila finansijsku pomoฤ drลพavljanima i, na kraju krajeva, uspela da saฤuva zemlju od virusa.
Predsednik Palaua je nedavno najavio da bi avionska putovanja od „suลกtinske vaลพnosti“ mogla da se nastave 1. septembra.
U meฤuvremenu su poฤele da kolaju glasine o otvaranju „vazduลกnog koridora“ sa Tajvanom, ลกto bi omoguฤilo posete turista.
Brajan to jedva ฤeka.
„Mislim da ฤe morati da poฤnu ponovo da se otvaraju – moลพda da organizuju putniฤke koridore sa Novim Zelandom i sliฤnim zemljama“, kaลพe on.
„Inaฤe, niko ovde neฤe preลพiveti.“
Nekih 4.000 kilometara istoฤno, u beskrajnom Pacifiฤkom okeanu, Marลกalova Ostrva takoฤe nemaju zabeleลพene sluฤajeve kovida 19.
Ali kao u sluฤaju Palaua, to ลกto nema zaraze ne znaฤi da se ne oseฤaju njene posledice.
Oฤekuje se da ฤe zemlja izgubiti viลกe od 700 radnih mesta tokom recesije izazvane kovidom, ลกto je najveฤi ekonomski pad koji je ona doลพivela od 1997. godine. Od toga ฤe 258 biti u hotelskom i restoranskom sektoru.
Ali samoizolacija ne utiฤe samo na turizam – a Marลกalska Ostrva mnogo manje zavise od turista nego Palau. Mnogo veฤi problem je ribarska industrija.
Da bi zemlja ostala bezbedna od kovida, brodovima koji su se nalazili u pogoฤenim drลพavama zabranjen je ulazak u luke ove zemlje.
Drugi brodovi, ukljuฤujuฤi tankere sa gorivom i teretnjake, moraju da provedu 14 dana na moru pre nego ลกto se ukotve. Dozvole za ribarenje ostaju neprodate, a teretni letovi su ukinuti.
Ukratko, moลพete da spreฤite da virus uฤe u zemlju, ali ne moลพete da ga pobedite – kovid 19 ฤe vas pogoditi na ovaj ili onaj naฤin, navodi Bi-Bi-Si.
Manja, konkretna prekograniฤna putovanja mogla bi da pomognu Vanuatuu. Vlada je nedavno dozvolila da 172 radnika otputuju na Severnu teritoriju u Australiji na ลกest meseci da bi tamo brali mango.
Iako ฤe doznake pomoฤi, one nisu dovoljne u zemlji u kojoj 35 odsto BDP-a potiฤe od turizma.
Ali uprkos potrebi za otvorenim granicama, Vanuatu neฤe ลพuriti sa otvaranjem. Doktor Tarivonda sa zabrinutoลกฤu gleda na Papuu Novu Gvineju, koja je bila skoro bez korone sve do naglog skoka broja sluฤajeva krajem jula.
„Imajuฤi u vidu naลกa zdravstvena ograniฤenja, kontekst koji imamo na Pacifiku, za nas je najbezbednije da spreฤimo da virus uฤe ลกto duลพe moลพemo“, rekao je Tarivonda.
ล ta onda mogu da uฤine zemlje bez koronavirusa, pita BBC. Postoje kratkoroฤne mere, kao ลกto je isplaฤivanje radnika i firmi. I postoji jedna dugoroฤna mera: ฤekanje da se napravi vakcina.
Sve dotad, putniฤki koridori ostaju njihova najveฤa nada. Ipak, kako istiฤe Romel Rabanal iz Azijske banke za razvoj, oni zvuฤe jednostavniji nego ลกto zapravo jesu.
„Australija i Novi Zeland su jasno stavili do znanja ฤe to testirati najpre jedni sa drugima“, kaลพe Dลพonatan Prajk, direktor Programa pacifiฤkih ostrva pri Institutu Louvi.
„A pre nego ลกto se to desi, morate da eliminiลกete ลกirenje zaraze u okviru zajednice. Tako da mislim da je moguฤnost putniฤkih koridora malo verovatna ove godine.“
Prajk kaลพe da je, kako meseci prolaze, oฤaj sve veฤi u izolovanim pacifiฤkim drลพavama, ali je siguran da je jedina opcija za ove zemlje bila izolacija od drugih drลพava.
„ฤak i da su ostavili granice otvorene, njihova najveฤa trลพiลกta turizma Australija i Novi Zeland se ne bi otvorila, buduฤi da su ove zemlje i same zatvorile granice“, kaลพe on.
„I tako biste dobili najgore od oba sveta – i zdravstvenu i ekonomsku krizu. Imaฤemo godine i godine pred sobom da analiziramo koje su bile prave odluke. Ali kad se budemo osvrtali, niko neฤe dovoditi u sumnju da je izolacija bila pravi potez ovih pacifiฤkih drลพavica“, rekao je Prajk.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com