BEOGRAD – U Srbiji je tokom 2021. godine objavljeno 10 javnih poziva za privatizaciju, od kojih se devet odnosilo na prodaju kapitala, a jedan na strateลกko partnerstvo, a postupak privatizacije okonฤan je za ลกest preduzeฤa, rekao je Tanjugu drลพavni sekretar u Ministrstvu privrede Dragan Stevanoviฤ.
Kaลพe da su prodati ili ฤe njihova prodaja i formalno biti okonฤana ovih dana somborski Severtrans, Jadran iz Gajdobre, Minel koncern, Institut Jaroslav ฤerni, oseฤinska Kruลกik plastika, kao i da je kruna privatizacije kroz model strateลกkog partnerstva privatizacija Petrohemije.
Svi ovi procesi su ili zavrลกeni, ili ฤe najkasnije u prvih nekoliko dana 2022. godine biti proceduralno okonฤani, rekao je on.
„Uvek moลพete viลกe i bolje da uradite, ali ako uzmete u obzir da u 2020. godini izbijanja pandemije nismo imali privatizacija, a 2021. u kojoj se pandemija nastavila i ekonomije su pod pritiskom korona virusa, mislim da imamo razloga da budemo zadovoljni“, ocenio je Stevanoviฤ.
Dodao je da su efekti privatizacija na pristojnom nivou jer nije jednostavno u danaลกnje vreme zainteresovati kupce za kapital koji je trebalo da bude prodat pre 20 godina.
„Uspeli smo, nastavljamo dalje. Mislim da ฤemo postiฤi ako ne iste, ono bolje rezultate u 2022. godini“, najavio je on.
Kao posebno znaฤajno, zbog gabarita i poslovnih rezultata, kao i znaฤaja za budลพet i BDP, on izdvaja strateลกko partnerstvo sa NIS-om za Petrohemiju.
Istiฤe u izjavi za Tanjug da poslovanje te kompanije zavisi od odnosa cena sirovina i gotovih proizvoda, ลกto je poslednjih godina imalo povoljne efekte na poslovanje Petrohemije, ali ima odliku cikliฤnog kretanja.
„Posle ลกest, sedam godina uspeli smo da sa strateลกkim partnerom naฤemo zajedniฤki jezik i da postupak privatizacije okonฤamo. Strateลกki partner NIS ฤe u narednih ลกest godina imati obavezu da uloลพi 150 miliona evra kao dokapitalizaciju“, rekao je on.
Kako je objasnio, obaveza je da taj novac bude uloลพen u izgradnju fabrike polipropilena sa kapacitetom od 140.000 tona godiลกnje.
„Sasvim realno je oฤekivati da ฤe ti kapaciteti sezati do 200.000 tona, ลกto ฤe dodatno podiฤi konkurentnost Petrohemije. A najveฤi deo od 1.100 radnika imaฤe sigurnu buduฤnost u kompaniji koja ฤe biti reorganizovana, i u koju ฤe biti investirano“, rekao je on.
Na pitanje o planovima za privatizaciju u 2022. godini, Stevanoviฤ je ocenio da za strateลกko partnerstvo potencijal moลพda imaju Simpo i Jumko.
„Za ostale kompanije verujemo da ฤe moฤi da se privatizuju kroz model prodaje kapitala“, rekao je on.
Kao drลพavne kompanije koje mogu da budu interesantne za privatizaciju, on navodi Jugoslovensko reฤno brodarstvo, Ivan Milutinoviฤ – PIM i rudnik Kovin.
„Najveฤi zalogaj je kompanija Lasta ฤiji postupak privatizaciji nije realizovan u 2020. i 2021. godini zbog efekata korone na sektor saobraฤaja“, rekao je on.
Dodao je da je Lasta preลพivela iako kao veliko preduzeฤe nije bila u prilici da koristi drลพavnu pomoฤ koja je usmeravana u sektor malih i srednjih firmi.
„Preลพiveli su, opstali, rade, funkcioniลกu, joลก jednom su dokazali da uz sve poteลกkoฤe i probleme oni jesu potencijal za buduฤeg investitora i ulagaฤa“, ocenio je Stevanoviฤ.
Na pitanje da li je zadovoljan interesovanjem za privatizaciju drลพavnih kompanija s obzirom na trend rasta Srbije, on je skrenuo paลพnju da se ฤesto radi o razvaljenim drลพavnim firmama koje nisu konkurentne na trลพiลกtu.
„To nisu kompanije koje mogu da povuku kredit, niti da uฤestvuju na tenderima na naฤin na koji to mogu privatne, zdrave, stabilne i razvijene kompanije. I kada danas zainteresujete nekoga da kupi bilo koju od tih kompanija vi ste uradili veliku stvar“, rekao je on.
Naglasio je da je vaลพno da te joลก uvek drลพavne kompanije viลกe ne predstavljaju fiskalne rizike.
„Ne izdvaja se za njih viลกe ne znam koliko sredstava kao u vreme onih koji nas osporavaju. U vreme od 2000. do 2012. godine mogli ste da radite i da ne radite, a iz budลพeta vam se opredele pare, i onda i vuk sit i ovce na broju. Danas su to kompanije koje svoje obaveze prema drลพavi izmiruju“, rekao je on.
Dodao je da su te kompanije sada na surovom trลพiลกtu, te da svako od konkurencije moลพe da ih napadne i blokira.
„Kada takvu jednu kompaniju uspete da prodate, da zainteresujete potencijalnog kupca, vi ste zaista ostvarili veliki uspeh“, ocenio je on.
Stevanoviฤ kaลพe da je viลกe banja koje su bile u planu privatizacije na zahtev Ministarstva zdravlja skinuto sa spiska, kao i da se u sektoru vodoprivrede zastalo sa privatizacijom jer je novi plan da se uradi ukrupnjavanje na ฤetiri preduzeฤa.
On je objasnio da je Ministarstvo zdravlja redefinisalo stav pa sedam, osam banja koje su ranije bile u planu za privatizaciju neฤe biti privatizovano.
„Procenili su da ne treba da budu predmet privatizacije i Ministarstvo privrede po tom pitanju neฤe raditi za sada niลกta“, rekao je on.
Dodao je da u sluฤajevima Vranjske banje, novovaroลกke banje Zlatar i ลฝubora u Kurลกumliji nije bilo klasiฤne privatizacije veฤ je bila prodaja drลพavne imovine preko Republiฤke direkcije za imovinu.
„Novi vlasnici investiraju tamo i verujemo da ฤe po investiranju to biti biseri banjskog turizma“, rekao je on i dodao da ฤe kroz investicije u Vranjskoj banji benefite imati ne samo Vranje nego Pฤinjski okrug i jug Srbije.
Govoreฤi o 2022. godini on je rekao da na trลพiลกtu joลก uvek mogu da se naฤu Bujanovaฤka banja i Sijarinska odnosno Gejzir banja u Medveฤi.
„Ako se naฤe kredibilni investitor za ove dve banje, drลพava ฤe doneti odluku hoฤe li ih privatizovati ili ne“, rekao je on.
Stevanoviฤ je objasnio da se o privatizaciji banja razmiลกlja pragmatiฤno, kako da se potencijal banja ulaganjem oฤuva, a posetioce zainteresuju da u banje i doฤu u zdravstveni ili klasiฤni turizam..
„Svojinska transformacija u ovoj oblasti je nasuลกna potreba. Zastalo se pre svega zbog korone“, rekao je on.
Kako je naveo, banje su tokom pandemije bile pogoฤenje padom u turizmu, a sa aspekta zdravlja bile su resurs koji se stavio na raspolaganje drลพavi u borbi protiv korona virusa.
Govoreฤi o privatizaciji vodoprivrednih preduzeฤa Stevanoviฤ je otkrio da se na zahtev Ministarstva poljoprivrede odustalo od ฤetiri veฤ objavljena poziva za prodaju preduzeฤa u Banatu.
Istiฤe da su stvarnost, ลพivot na terenu, poplave i druge okolnosti, prosto naterali resorno ministarstvo da odluku o privatizaciji preispita.
„Zapoฤete su procesne radnje da se od 14-15 vodoprivrednih preduzeฤa napravi svega ฤetiri koja ฤe teritorijalno i organizaciono biti funkcionalna i mnogo zdravija“, rekao je on.
Kako je ocenio ono ลกto ne bude obuhvatilo restrukturiranje sektora biฤe ponuฤeno ili kroz privatizaciju, ili ฤe otiฤi u steฤaj, odnosno likvidaciju.
„Vreme ฤe pokazati da li postoji potreba za privatizacijom te ฤetiri kompanije koje ฤe sada biti malo veฤe i znaฤajnije, i koje ฤe imati viลกe obaveza, ali i viลกe ลกansi da investiraju u sebe, da se zanavljaju, kako bi i vodne tokove, i obaloutvrde i sve objekte na vodi mogli da odrลพavamo, gradimo i ฤuvamo u stanju da moลพemo da se odbranimo od poplava“, rekao je Stevanoviฤ.
Stevanoviฤ smatra da ฤe globalna ekonomska kretanja, odnosno uticaj pandemije, u velikoj meri odrediti interesovanje investitora, jer se Srbija drastiฤno ekonomski promenila i postala deo modernog sveta.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com