Kad se „komirate“, pa se „zakucate“, pa do ujutru…
Dok spavate, spori talasi elektriฤne aktivnosti u vaลกem mozgu pomaลพu ispiranje ลกtetnih supstanci koje bi u suprotnom mogle da oลกtete cฬelije mozga.
Ovaj proces moลพe da ima ulogu u spreฤavanju neurodegenerativnih stanja kao ลกto je Alchajmerova bolest.
Koristeฤi posebnu tehniku snimanja mozga nauฤnici su detektovali seriju dogaฤaja koji se odvijaju dok mozak tone u duboki san, a moลพdani talasi se usporavaju i sinhronizuju.
Otkrili su da se protok krvi prema mozgu usporava omoguฤavajuฤi nadiranje ฤiste, bezbojne cerebrospinalne teฤnosti. Ta teฤnost ispira proteinski otpad koji se nakupio u toku dana, kao i druge supstance koje bi mogle da ลกtete mozgu ako se ne uklone.
„Nikad nismo videli talase teฤnosti u ovim razmerama dok je mozak u budnom stanju, ลกto ukazuje da san karakteriลกe jedinstveniย obrazac protoka teฤnosti kroz mozak“, kaลพe voฤa studije Laura Luis sa Univerziteta u Bostonu.
„Ranija istraลพivanja na ลพivotinjama pokazala su da se tokom sna belanฤevine poput beta-amiloida, povezanih s Alchajmerovom bolesti, brลพe uklanjaju iz mozga. Na temelju tih studija pitali smo se koji je razlog tih zbivanja i ลพeleli smo da proverimo da li se cerebrospinalna teฤnost menja tokom sna zbog toga ลกto se veruje da je upravo ona vaลพna za uklanjanje ลกtetnih supstanci iz mozga“, kaลพe Luis.
Profesorka i njen tim sumnjaju da nekvalitetan san kod pacijenata sa neuroloลกkim poremeฤajima moลพe da utiฤe na proces ฤiลกฤenja ลกto rezultira nakupljanjem ลกtetnih materija koje mogu da dovedu do degenerativne promene.
„Sprovodimo nova istraลพivanja kako bismo utvrdili naฤin na koji se talasi cerebrospinalne teฤnosti mogu promeniti pri zdravom starenju i u sluฤaju neuroloลกkih promena. Takoฤe, ฤemo istraลพiti da li ฤe to biti povezano sa manje uklonjenih ลกtetnih materija iz mozga tokom sna kod tih pacijenata“, kaลพe profesorka Luis.
Novo istraลพivanje pokazuje kako bi ritmiฤni protok teฤnosti tokom dubokog sna mogao biti naฤin na koji mozak ispira ลกtetne supstance, napisali su danski nauฤnici u komentaru koji je pratio objavu rada.
„Razumevanje tog procesa moglo bi baciti novo svetlo na to kako poremeฤaj sna moลพe biti povezan sa odreฤenim neuroloลกkim poremeฤajima“, kaลพu Soren Grab sa Univerziteta u Kopenhagenu.
„Poremeฤaji faze sna koje karakteriลกu spori talasi ฤesto prate starenje, velike depresivne poremeฤaje i demenciju. Biฤe zanimljivo videti da li se moลพe dinamika cerebrospinalne teฤnosti povezane sa fazom sporih talasa sna koristiti kao biomarker bolesti i moลพe liย poboljลกanje faze sna, koju karakteriลกe spori talas, zaลกtititi moลพdanu funkciju od neurodegenerativnih promena“, kaลพu ovi struฤnjaci.
(News Scientists, N1)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com