Neposredno pred prijemni ispit uฤenici ฤesto na pitanje kako se oseฤaju kaลพu da imaju tremu. Tremu nekada prepoznaju tek nakon prijemnog i opisuju je kao zamrzavanje ili kako ih je trema savladavala.
Nekad pak, uฤenici prepoznaju da ih je trema podstakla da pruลพe maksimum svojih moguฤnosti.
ล ta je trema?
Trema je doลพivljaj sa kojim smo se svi nekad u nekoj meri susreli. Prepoznajemo tremu kao niz reakcija koje obuhvataju: telesne reakcije, ลกta mislimo, kako se oseฤamo i ponaลกamo. Najjednostavnije bismo tremu opisali kao reakciju na pritisak i stres, ลกto je uobiฤajena reakcija usled straha i iลกฤekivanja. Ne moลพemo da izbegnemo tremu, ali moลพemo da upotrebimo znanje o tremi da bismo je savladali.
Postoje dve vaลพne odlike treme koje nam pomaลพu da je prevaziฤemo: telesne reakcije i uznemiravajuฤe misli.
Telesne reakcije i uznemiravajuฤe misli
Telesne reakcije ฤesto prvo primetimo: kratak dah, znojenje dlanova, uznemiren stomak, vrtoglavica, blago podrhtavanje ruku, suลกe se usta, srce ubrzano kuca, doลพivljaj da nam je „mozak u magli“. Kad se osvrnemo na situacije treme, moลพemo da izdvojimo koje se od ovih telesnih reakcija javljaju kod nas. Na ovaj naฤin nam telo saopลกtava da ima doลพivljaj da se nalazi u neposrednoj opasnosti – kao da nas neko juri.
I dok znamo da nema fiziฤke opasnosti na prijemnom ispitu, imamo druge brige: da li ฤemo uspeti da imamo dovoljan broj bodova, da li smo dovoljno uฤili, da li ฤemo uspeti da budemo na budลพetu. Sumnjamo u sebe i smenjuju nam se razliฤiti katastrofalni ishodi prijemnog ispita poput: nikada neฤu upisati nijedan fakultet; upisaฤu neลกto ฤime ne ลพelim da se bavim; sav trud ฤe biti uzaludan.
Tehnike za savladavanje treme
Brige i sumnje nas dodatno uznemire, ฤime se pojaฤavaju telesne reakcije, ลกto opet ima negativan uticaj na koncentraciju i pokazivanje znanja na prijemnom ispitu. Osnovni cilj pri savladavanju treme je da sebe umirimo, umesto da brinemo. Na telesnom planu, to znaฤi da se usmerimo na disanje stomakom (abdominalno disanje). Diลกemo stomakom kada pri udisaju i izdisaju primetimo kako nam se stomak podiลพe i spuลกta. Disanje na ovakav naฤin pet minuta pre prijemnog moลพe da umiri telesne reakcije. U toku samog ispita, kada primetite da vas trema obuzima, preporuฤuje se disanje po pravilu: udiลกemo brojeฤi do ฤetiri, zadrลพimo dah ฤetiri sekunde i izdiลกemo brojeฤi do ฤetiri. Istraลพivanja koja se bave reakcijama na stres beleลพe da su ispitanici koji su disali na ovakav naฤin bili smireniji i uspeลกniji, zato ลกto nam ovakvo disanje na telesnom nivou govori da nismo u opasnosti.
Kad je u pitanju tok misli, vaลพno je da identifikujemo misaoni tok koji ฤe omoguฤiti da se smirimo i uฤiniti da prekinemo uznemiravajuฤe misli. Na primer, ฤesto se deลกava da pred prijemni ispit uฤenici sluลกaju: priฤe o ljudima koji nisu uspeli ili studente koji objaลกnjavaju kako je prijemni teลพak, stresan ili ฤuju druge koji se presliลกavaju za neke delove gradiva koje nisu dobro nauฤili. Vaลพno je da znamo ลกta nas liฤno najviลกe uznemirava da bismo mogli da isplaniramo kako da taj uticaj ograniฤimo i da izaberemo reฤenice koje nas smiruju, na primer: izaberite tekstove pesama koji mogu budu da budu umirujuฤi, smislite ohrabrujuฤe reฤenice poput: Kako god da uradim prijemni naฤi ฤu naฤin da se bavim onim ลกto me zanima; uspeฤeลก da se setiลก; ako i ne uspeลก nisi glup/a; ako sada ne uspeลก, nije kraj sveta. Moลพemo da ih ponovimo sebi onda kada nam je potrebno ohrabrenje. Dodatno, iz iskustva uฤenika izdvajam smernice za prekid uznemiravajuฤih misli:
– Nekoliko dana pred prijemni ne prati nijednu „Facebook grupu“, forum i sliฤno koja okuplja one koji pripremaju prijemni;
– Nemoj da priฤaลก o ispitu sa prijateljima koji paniฤe;
– Pred prijemni nemoj da sluลกaลก ลกta priฤaju oko tebe. Izaberi omiljenu muziku koju ฤeลก sluลกati dok ne poฤne prijemni.
Nekad nas brine da li ฤemo se snaฤi sa tehniฤkim delovima prijemnog, na primer: da li stiลพemo na vreme, da li ฤemo pronaฤi uฤionicu gde se odrลพava prijemni. Kao najkorisnije savete na ovu temu uฤenici izdvajaju:
– Poseti fakultet na kojem ฤeลก polagati prijemni ispit. Smiruje kada znaลก kuda treba da ideลก na dan prijemnog;
– Ako ispit nije u tvom gradu, ukoliko moลพeลก, doฤi veฤe pred prijemni;
Ako ลพeliลก da ti neko pravi druลกtvo pre ili posle prijemnog, pozovi ih da budu sa tobom;
– Proveri viลกe puta da li su sve potrebne stvari sa tobom (dokumenta, olovke, prijavni listovi);
– Planiraj da stigneลก ranije da ne bi bilo brige oko guลพvi, kaลกnjenja i sliฤno.
U toku prijemnog ispita uฤenici izdvajaju kao znaฤajnu pomoฤ:
– Ne sabiraj bodove. Koncentriลกi se da uradiลก najviลกe ลกto moลพeลก, biฤe dovoljno vremena za procenu taฤnih odgovora posle prijemnog;
– Radi svojim tempom. Ponesi sat i prati vreme. Ignoriลกi one koji predaju prvi. Iskoristi vreme, sasvim je u redu da budeลก poslednja osoba koja radi;
Ponesi flaลกicu vode sa sobom;
– Budi ljubazan/a prema sebi na ispitu, ohrabruj se.
(Danas)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com